FORUM - Web magazin KOMUNISTI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Anarhisti

4 posters

Strana 1 od 2 1, 2  Sledeći

Ići dole

Anarhisti Empty Anarhisti

Počalji  pobunjeni Pon Dec 01, 2008 11:44 am

Zna li neko jos neku anarho organizaciiu u srbiji osim ASI-ja. Pozdrav!!!

pobunjeni

Broj poruka : 65
Datum upisa : 08.05.2008

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Pon Dec 01, 2008 1:43 pm

affraid affraid affraid affraid affraid affraid affraid affraid affraid affraid affraid affraid
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Sre Dec 03, 2008 1:58 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Malo veselije ?

Počalji  Milan Sre Dec 03, 2008 4:29 pm

...Zam radijo.com.. bounce bounce bounce
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Sre Dec 03, 2008 4:31 pm

Pardon nepismeno...zam radio.com .. What a Face bounce bounce bounce
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Sre Dec 03, 2008 10:20 pm

promjene.org... Embarassed Embarassed Embarassed
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  pobunjeni Pon Dec 08, 2008 12:12 pm

Hvala! Very Happy Very Happy Very Happy

pobunjeni

Broj poruka : 65
Datum upisa : 08.05.2008

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Razgovori...

Počalji  Milan Pon Dec 08, 2008 12:47 pm

...
u restoranu Korcagin u Beogradu, Cirika i Metodija...2, su vrlo preporucljivi, za komuniste iz Beograda..putnike namernike...bivse ucesnike ORA, simpatizere.....deo razgovora...www.skoj.org.yu
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Na saslusanju u prostorijama DB-a izjavio je...1975

Počalji  Milan Pet Dec 12, 2008 4:29 pm

* Ja sam revolucionar,moja borba je ideoloska,pravedna. Dosao sam u Jugoslaviju, ali ovde necu nista da napravim. Ja sam borac protiv imperijalizma, kriminalac nisam...* ... * Rodjen sam 1949.godine u Karakasu, u porodici bogatog advokata prosovijetske orijentacije, koji je trojici svojih sinova dao revolucionarna imena Vladimir, Iljic, Lenjin. To je deo izjave Ramires Sances Iljic...*Karlos*
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Che_Guevara Čet Jan 29, 2009 11:20 pm

Imate forum crvenih anarho skinheada, a ima i ANARHO-ANTIFA, organizacija na nivou SFRJ, potrazite malo po netu!
Che_Guevara
Che_Guevara

Broj poruka : 5
Godina : 35
Location : Cacak
Datum upisa : 29.01.2009

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Martens Pet Jan 30, 2009 4:50 am

Che_Guevara ::Imate forum crvenih anarho skinheada, a ima i ANARHO-ANTIFA, organizacija na nivou SFRJ, potrazite malo po netu!

A sto ti ne bi postavio linkove od tih foruma ovde...Ja sam blizak toj kulturi pa da vidim ko se sve nalazi tu od poznatih ljudi,a ko je pozer... Cool

Martens

Broj poruka : 9
Datum upisa : 21.04.2008

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Che_Guevara Pet Jan 30, 2009 4:04 pm

Iz principa nikad ne postavljam linkove! Wink
Che_Guevara
Che_Guevara

Broj poruka : 5
Godina : 35
Location : Cacak
Datum upisa : 29.01.2009

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Komunisticka partija srbije..(www.kps.rs)

Počalji  Milan Pet Jun 05, 2009 1:22 am

*Неки од Марксових савременика, као што је анархиста Михаил Бакуњин, износили су сличне ставове, али се нису слагали у начину постизања хармоничног друштва без класа. И дан данас у радничком покрету постоји подела између марксистичких комуниста и анархиста. Анархисти су против свих хијерархијских установа, укључујући и државу. Анархистички комунисти, као на пример Петар Кропоткин, заговарали су тренутни прелаз у друштво без класа са економијом трампе, док су анархосиндикалисти тврдили да само раднички савези, као противтежа комунистичким партијама, могу да помогну у промени друштеног уређења.* Rolling Eyes Sad pirat What a Face
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Pon Jun 08, 2009 4:32 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Sre Jun 10, 2009 7:00 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Sre Jun 10, 2009 7:15 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty ASI....pukla bruka...

Počalji  Milan Sub Sep 05, 2009 8:30 pm

Cudne neke vodje proletarijata...uz parolu..*fabrike radnicima*...zavalili dva molotovljeva kokteka Grckoj ambasadi, uvlacenje Srbije u *razmenu molotovljevih koktela* je opasna i nepotrebna stvar....*kremiranje* necije ambasade je politicka nasilna radnja i nemoze se podvesti pod *borbu za radnicka prava*...to je za svaku osudu...
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty ASI...

Počalji  Milan Pet Sep 11, 2009 4:01 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Situacija ih tera da budu anarhisti !

Počalji  Milan Pet Sep 25, 2009 10:05 am

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty oprosti im...

Počalji  Milan Pon Nov 30, 2009 12:08 am

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Milan Pet Dec 11, 2009 10:42 pm

"Proces protiv anarhista političk

Beograd -- Više od 20 intelektualaca potpisalo proglas u kom se proces protiv šestoro anarhista naziva političkim i traži se odbacivanje optužbe o "međunarodnom terorizmu"
Grupa za monitoring procesa protiv šestoro anarhista je pokrenula potpisivanje otvorenog pisma, čiji tekst su podržali brojni intelektualci, u kojem se javnosti skreće pažnja da je u pitanju politički proces. U pismu se izražava bojazan da je došlo do arbitrarnog tumačenja Krivičnog zakonika i njegove zloupotrebe u dnevno-političke svrhe.
Shocked
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty FABRIKE NA BALKANU RADNICIMA....

Počalji  Milan Ned Feb 28, 2010 9:06 pm

Sanja Dojkić, srpski bin Laden: U zatvoru je anarhija

Aktivistkinja ASI-ja Sanja Dojkić, optužena posle napada na grčku ambasadu za krivično delo međunarodnog terorizma, nakon izlaska iz pritvora prvi put govori o letošnjem događaju, koji joj je iz korena promenio život
s1
Sanja Dojkić... Skinuli me do gole kože i smestili u sobu sa narkomanima

Kriminalac „svetskog ranga"... Skinuli me do gole kože i smestili u sobu sa narkomanima

Nema reportera koji barem jednom nije poželeo da se ušunja u osinjak međunarodnog terorizma, da poseti skrovište omraženih anarhista, da dokuči šta se to dešava u glavama ljudi od kojih zaziru sve policije ovoga sveta, bankari, političari, tajkuni i visoki državnici. U domu Sanje Dojkić, devetnaestogodišnje devojke iz Zemuna, malo šta podseća na uporište onih koji bi da iz korena menjaju svet.

Nema ikona sa likom Če Gevare ili Osame bin Ladena, nema skrivenih pregrada sa bombama i oružjem, nema ni čuvenih fantomki, koje u svakodnevnom radu često koriste i najobičniji prestupnici. Jedinu anarhiju zatičemo na njenom radnom stolu, gde kraj računara leži hrpa razbacanog papira, ispisanih delova iz sveski, školske knjige i lektira. Nema čak ni razjarenih dobermana, obučenih i vazda spremnih da na gazdin mig poskoče i nezvanog gosta dokrajče. Njihovu ulogu preuzela je jedna obična, prilično razmažena mačka, koju ukućani nisu stigli još ni da krste. Jednostavno, zovu je Maca!

Pa ipak, ono što bi promaklo laičkom pogledu novinara, nije zavaralo iskusne inspektore i javne tužioce. Početkom septembra prošle godine čak petoro policajaca u civilu zakucalo je na vrata ove prosečne beogradske porodice, hvatajući omraženu teroristkinju na spavanju. Vrata im je otvorila očajna majka, mačka se nije oglasila, devojka se još nije probudila. Posle unakrsnog ispitivanja, iscrpnih pitanja i odgovora, Sanja je uhapšena i izvedena iz kuće.
a

Život na jajima i „zdenka" siru

Sanja je iz zatvora je izašla sa desetak kilograma manje, jer kao ubeđeni vegetarijanac nije imala previše izbora.

- Živela sam na jajima i „zdenka" siru - kaže Sanja, koja nije znala da lišavanje slobode ne znači samo fizičko zatvaranje. - Mama mi je slala pakete, nisu baš svaki propuštali, ali mi je, opet, bilo lakše. Jela sam samo kada bi bilo posnog pasulja ili salate, što nije svaki dan bio slučaj. Posete su bile dozvoljene samo dva puta mesečno, a najteže mi je palo što majku, iako sam je videla i telefonom čula, nisam mogla da dodirnem. Sem tog velikog stakla između nas, smetalo mi je i prisustvo stražara, koji je pomno pratio, da mu neka reč, slučajno, ne bi promakla.

Šest meseci kasnije, samo dve nedelje nakon puštanja iz pritvorske jedinice Centralnog zatvora u Beogradu, Sanja Dojkić je pristala da u ekskluzivnom razgovoru za nedeljno izdanje Pressa otvoreno priča o svemu što se dešavalo tokom proteklog leta, ponajviše o onome što joj je iz korena promenilo dotadašnji život. Ili, barem o svemu. Na pitanja u vezi sa događajem ispred zgrade grčke ambasade, kada je grupa anarhista ispisala grafit i bacila dva Molotovljeva koktela na pločnik, pri čemu niko nije povređen, ali je napravljena materijalna šteta teška dvadesetak evra, Sanja ne želi da govori.

- Razumite me, postupak je još u toku, ko zna kako bi moje reči neko mogao da protumači i kasnije ih na sudu zloupotrebi - kaže nam uplašeno.

Policija jedno, tužilaštvo drugo

Sanja je rođena u Zemunu. Završila je Osnovnu školu „Rade Končar", a potom i Filološku gimnaziju, smer za nemački jezik. Prošle godine je maturirala i kao samofinansirajući student upisala istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu. Zanimljivo je, međutim, da je upravo tih dana, uoči hapšenja, trebalo da uplatiti školarinu u iznosu od 120.000 dinara, što je bio nemali trošak za njenu samohranu majku. Srećom ili ne, policija je požurila, pa ih barem ova nevolja nije snašla. Pokazalo se, naime, da je ova godina bila izgubljena.

Sanja je postala član Anarhosindikalističke inicijative prošle godine, nakon jednog antifašističkog skupa u Beogradu.

- Dopalo mi se ono o čemu sam slušala, jer se malo ko u ovoj zemlji bavi problemima običnih ljudi, radnicima koji prodaju dušu za koru hleba, nesrećnima i porobljenima, svemu onome o čemu sam i sama razmišljala - objašnjava naša sagovornica.

Na prvi pogled, Sanja podseća na bilo koju beogradsku tinejdžerku svoje dobi. Voli izlaske, muziku, knjige... U njenoj biblioteci vidno mesto zauzimaju dela Dostojevskog, Ničea, Hesea i Bulgakova, uživa u slikama Klimta, najviše joj prijaju zvuci elektronske muzike. Do hapšenja su je, kao i većinu njenih vršnjaka, mučile uobičajene školske brige, mladalačke ljubavi, džeparac i hronična besparica. Danas, posle iskustva koje ne bi nikom poželela, na život gleda posve drugačije, shvatajući da čovek treba da se bavi onim što mu je važno u životu, a ne da se troši na nebitne stvari.

- Da sam baš zaglibila, da sam preko noći postala kriminalac „svetskog ranga", shvatila sam tek u Centralnom zatvoru, kada su me skinuli do gole kože, a zatim smestili u sobu sa narkomanima - kaže Sanja. - Takvu ponižavajuću situaciju nisam mogla da zamislim ni u najvećem košmaru.

A šta je konkretno učinila grupa u kojoj se zatekla, tačno nisu znali ni oni kojima su delikti uža specijalnost. Policija je zaključila da je reč o delu izazivanja opšte opasnosti, dok je tužilaštvo celu priču preinačilo u akt međunarodnog terorizma, delo za koje je zaprećena kazna od tri pa čak do 15 godina zatvora. Za nekog ko je upravo prekoračio prag punoletstva, ovaj vremenski period je tek nešto kraći od celog dotadašnjeg života.
grčka ambasada

Dečja igra... Šteta bila 18 evra

Lepše je pisati za novine

- To jutro, kada je policija banula na naša vrata, još sam spavala, a sa mnom je bila i jedna drugarica. Majka me je usplahirano probudila. Rekla je: „Budi se, Sanja, policija je tu". Njih petorica su me ispitivala, preturali po stvarima, da bi me zatim kao najvećeg kriminalca sproveli u policijsku stanicu u ulici 29. novembra. I tamo su me primorali na poligraf, neprestano ispitivali više od deset sati, naizmenično se smenjivali, želeli su da znaju baš sve, svaki detalj, svaku sitnicu. Posle informativnog razgovora, sproveli su me kod istražnog sudije, koji mi je odredio pritvor do 30 dana, da bi me nakon toga sproveli u Centralni zatvor.

Sanja se plaši i za to, rekli bismo, ima puno razloga. Puštena je iz pritvora, ali optužnica nije povučena. Povratak u zatvor, kao Damaklov mač, stoji i preti celom njenom budućem životu, svim njenim planovima, željama i ambicijama.

- Pet i po meseci sam živela u sobi sa miševima, spavala na raskantanom krevetu, koristila improvizovani toalet, koji nam je, ujedno, služio i kao WC, umivaonik, tuš i sudopera u kojoj smo prali suđe - seća se doba svog najtežeg životnog iskustva. - Vreme sam pokušala da prekratim čitanjem, ali je u zatvoru, prema nekim njihovim pravilima, dozvoljeno da tokom jednog meseca pročitate samo četiri knjige. Kao da preterano obrazovanje šteti i pritvorenicima i državi.

Ipak, najteže joj je palo što se našla među svetom kom nije pripadala, među ljudima sa kojima nema nikakvih dodirnih tačaka.

Gledala sam devojke u agoniji narkomanske krize, očaj i bol koji su proživljavale - kaže devojčurak, koga bi trebalo da brinu neke druge, sasvim drugačije brige. - Ne znam šta će biti sa mnom, ne znam gde ću provesti najbolje godine života, zato ništa i ne planiram.

Ipak, priznala nam je na kraju razgovora da joj je pritvor u nečemu i pomogao. Pomogao joj je da bolje upozna i razume svoju majku, njeno zalaganje i brigu, trudiće se da joj pomogne i ne razočara. Ako joj, kojim slučajem, država dozvoli da se vrati školskim obavezama, volela bi da studira novinarstvo, da neke svoje ideje i misli iskaže na papiru, a ne kroz grafite na fasadi stranih diplomatskih predstavništava.

POLITIČKO-PRAVNI NONSENS

Bolje prolaze napadači na „neprijateljske" ambasade

BEOGRAD - Razbijanje prozora na praznoj zgradi ambasade Grčke, bacanje Molotovljevih koktela koji nisu izazvali požar, ispisivanje grafita i materijalnu štetu „tešku" jedva dvadesetak evra srpsko tužilaštvo okvalifikovalo je kao akt međunarodnog terorizma! Kada je nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. zapaljena ambasada SAD, pričinjena ogromna materijalna šteta i jedna osoba poginula, tužilaštvo je bilo mnogo blaže, optužujući samo jednog izgrednika za teško delo protiv opšte sigurnosti?!
s2
PALJENJE AMERIČKE AMBASADE... Jedan mladić poginuo, rulja napravila veliku štetu, a optužen samo jedan učesnik izgreda koji se uz to brani sa slobode

PALJENJE AMERIČKE AMBASADE... Jedan mladić poginuo, rulja napravila veliku štetu, a optužen samo jedan učesnik izgreda koji se uz to brani sa slobode

Ako neko svoje frustracije i političke ciljeve rešava tako što će zafrljačiti kamenicu na neko diplomatsko predstavništvo, mora da obrati pažnju: napad na ambasadu „prijateljske" zemlje neće se tretirati kao napad na ambasadu „neprijateljske" države. Takav „argument" je pre nekoliko dana u jednoj TV emisiji kritikovala pravnica Vesna Rakić-Vodinelić, navodeći da su razlozi takve diskriminacije politički, a ne pravni.

- Država domaćin dužna je da obezbedi zaštitu svim diplomatskim predstavništvima u zemlji, bez obzira na političke odnose koje trenutno ima s njima - objašnjava Bratislav Braca Grubačić, spoljnopolitički analitičar. - Niti su ambasade, uslovno rečeno, neprijateljskih zemalja prepuštene nekome na odstrel, niti su one prijateljske posebno zaštićene. Reč je o kodeksu ponašanja koji je sastavni deo međunarodnog prava.

Prema njegovim rečima, kvalifikacija tužilaštva da se napad na grčku ambasadu okarakteriše kao delo međunarodnog terorizma ipak je ishitrena odluka kojoj je dobrim delom doprinela i „osetljivost" mnogih predstavnika vlasti.

- Verovatno su želeli javno da demonstriraju kako se odlučno suprotstavljaju terorizmu, iako je očigledno reč o izazivanju opšte opasnosti, delu koje ima daleko manji značaj.

Advokat Božo Prelević kaže da ovaj slučaj ilustruje stanje u pravosuđu, koje „traje više od šezdeset godina".

- Ni tužilaštvo ni sudstvo nisu samostalni u svom radu, a tako je još od završetka Drugog svetskog rata - tvrdi Prelević. - Tako je bilo i za vreme Miloševića, a tako je nažalost i danas, u periodu posle 5. oktobra. Umesto da budu imuni na inpute sa strane, da svoj posao rade potpuno autonomno, tužilaštvo osluškuje raspoloženje javnosti, medija i centara moći, i radi u skladu sa njihovim očekivanjima. To je posebno izraženo sada, nakon rekonstrukcije sudova. Konkretno, kada imaju ovakav slučaj, većina će pre voditi računa o tome da li će ih neko sutra optužiti za mito i korupciju, nego što će se baviti ljudskim pravima osumnjičenih. S druge strane, uvek će imati opravdanje da konačnu odluku donosi sud, da će se ispraviti greška ako je do nje došlo, ali potpuno zanemaruju činjenicu da upravo od njihove kvalifikacije dela zavisi i da li će se nekom odrediti pritvor, i na koje vreme.

Grubačić se vraća i na ranije napade na ambasade u našem glavnom gradu, na nemačku, slovenačku i hrvatsku, ranije na tursku i albansku, a pogotovo na američku, koja je celoj državi, posebno tadašnjoj aktuelnoj vlasti, nanela neprocenjivu političku štetu.

- Ono što izdvaja Amerikance od drugih je to što su oni, kao najveća svetska sila, često na meti napadača u različitim delovima sveta, što ih čini osetljivim i stvara kod njih osećaj da se napad na ambasadu zaista smatra napadom na celu zemlju. Šteta je u svakom pogledu bila ogromna, ali nam tada, za razliku od grčke ambasade, nije palo na pamet da bismo ovaj napad mogli da tretiramo težim nego što on u suštini jeste - navodi Grubačić. (V. A.)
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Sta rade i misle *drugi*...

Počalji  Milan Čet Apr 01, 2010 1:54 pm

Mali kutak angažirane muzike

Kako je američki imperijalizam upropastio Haiti

Patroniziranje anarhista

"Greškom" poubijali civile

Vojnici NATO-a otvorili vatru na afganistanske prosvjednike

NIETZSCHEANCI LJEVICE - Foucault, Deleuze, Derrida, postmoderna i dekonstrukcija

Apel za spas znanstvenih časopisa

Antifašisti u Zagorju
Patroniziranje anarhista

U pomalo paradoksalnoj organizaciji “Akcije za slobodno društvo”, koja sebe opisuje kao građansku inicijativu a čiji članovi su pobornici samozatajnog rada na stvari društvene slobode, organizirana je u zagrebačkoj Kući ljudskih prava tribina pod nazivom “Sloboda za šestoro političkih zatvorenika”. Sve u namjeri da se iz zatvora u Beogradu izvuče Sanju Dojkić, Tadeja Kurepu, Nikolu Mitrovića, Ivana Savića, Ratibora Trivunca i Ivana Vulovića, šestoro anarho-sindikalističkih drugarica i drugova (od kojih četvoro članova Anarhističko-sindikalističke inicijative), nepravedno optuženih za djelo međunarodnog terorizma. Organizator je bio mišljenja da baš prisutnost javnih osoba, najavljenih kao intelektualaca i aktivista, najbolje djeluje na pozitivnu promjenu medijske slike procesa. A ova pak na sami tok suđenja i njegov ishod.

Državni teror

Zagrebački je organizator produktivno riješio problem nadnacionalne dimenzije svoga angažmana, posebno u otužnoj situaciji postjugoslavenske začahurene parohijalnosti, odlučivši se za nadnacionalnu, posthrvatsku konstelaciju skupa. Tako da je na njemu bilo uvodničara i diskutanata iz Hrvatske, Slovenije i Beograda. Pošto su uvodno pročitana pisma podrške odsutnih Rastka Močnika i Dražena Šimleše, riječ su uzeli Predarag Matvejević, Žarko Puhovski, Darij Zadnikar, Zoran Pusić, Boris Gunjević i Ankica Čakardić.
Ovdje nema potrebe da još jednom detaljno prepričavamo kronologiju slučaja boce bačene na grčku ambasadu, u znak solidarnosti s tada zatočenim grčkim aktivistom Theodorisom Iliopoulosom, koji je u zatvoru 40 dana štrajkao glađu. Sve o djelu i njegovoj kvalifikaciji već je u medijima rečeno (o mogućem sudskom raspletu u ovom broju “Novosti” govori i odvjetnik Srđa Popović). Prenijet ćemo samo neke akcente iz izlaganja uvodničara, kojih je zajednički nazivnik, kako je pokušao naglasiti Matvejević, samo to da su grupa ljudi dobre volje. On je naglasio da način kako danas neke države šire pojam terorizma opasno prijeti da svaki solidarni humanizam izjednači s terorizmom. Isto tako, iznio je mišljenje da se današnji neokapitalizam ne može kritizirati jezikom od prije 30-40 godina, no nije rekao gdje vidi novi. Žarko Puhovski dobro je naglasio da je ovaj beogradski proces posljedica pritiska na srpsku državu. Darijo Zadnikar iz euroatlantski “integrirane” Ljubljane prisjetio se rada, ironično nazvanog, Ureda za intervencije (UZI), skupine koja je pripremila demonstracije protiv svojedobnog dolaska Busha u Ljubljanu, te nakon antiglobalističkih sukoba u Genovi, u ljeto 2001. Sreća je htjela da su svoje protestne svijeće postavili pred talijansku ambasadu nekoliko mjeseci prije no što se dogodio američki 9/11. Slovenska država svejedno im je pokušala namontirati proces, jer da je bilo nasilničkog ponašanja (a nije!), no novinarski dokazni materijal ih je spasio optužbe.
I Zoran Pusić primijetio je da mainstream mediji kad govore o desničarskom “patriotskom” nasilju govore o ekstremistima, dok su organizirani ljevičari odmah proglašeni teroristima. On je bio više sklon opravdanju EU kao nad-državne tvorevine s više lica i uopće striktno građanskom i nenasilnom karakteru svoje pozicije. No, negirati postojanje i nasilnog elementa u svakom otporu, pa i onom izučenog “nenasilja”, nije baš dijalektički.

Guranje u “centar”

Prisutni su se složili da je u ovom slučaju na djelu akt državnog terora, u smislu zastrašivanja i preventivnog plašenja sankcijama svakog lijevog otpora i prije no što je ovaj postao značajno djelatnim. Kako je zaključila Jelena Kranjec, ono što užasava jest spoznaja da nam se to svima može dogoditi.
U diskusiji se razvio problem jesu li peticije, poput ove “Sloboda za šestoro političkih zatvorenika u Srbiji”, a bit će upućena predsjedniku, skupštini i vladi Srbije, te delegaciji Evropske komisije i Uredu vijeća Evrope u toj zemlji, efikasan način političke borbe.

Neizgovoreno do kraja, a diskusiju su u tom smjeru pokušali artikulirati Andrej Pavlišič iz Ljubljane i Mina Bulić iz Beograda, zaživjela je opreka između naoko nadpolitičkih uglednih intelektualaca, kao svojevrsnih mandarina, s jedne i djelatnih anarhističkih i marksističkih aktivista s druge strane. Ljevičarske grupe, čiji jedini problem nije u tome da su malene, već što najčešće nemaju nikakav, a kamoli autorski pristup u mainstream medije, aktivne su po pitanju solidarnosti s uhapšenim anarhistima već mjesecima. No, mediji će reagirati tek sad, na zvučna imena, koja dobrim dijelom sami proizvode. To je duboki problem strukture naše javnosti.

Guranje u “centar”, o kojem je Puhovski govorio kao o taktici država koje kao ekstremni centar, onaj nulte tolerancije na nasilje, fingiraju nepristranost i objektivnost u borbi protiv lijevog i desnog ekstremizma, nije samo opis strukture represivnih aparata, već i onih nekad ideoloških, a sad i samih sve više direktno nasilnih. U ovom slučaju medija, ali i obrazovnih institucija, iz kojih u nas u pravilu dolaze oni koje javnost prepoznaje kao ugledne intelektualce. Zato je moguće da većina takvih ne preuzima političku odgovornost na skali lijevo-desno, već se i sama nastoji poistovjetiti s imaginarnim nadpolitičkim centrom. Iz kojeg se olako patronizira i minorizira značaj lijevih pokreta danas, uglavnom po šabloni “dobrohotnog” shvaćanja ljevičarstva kao dječje bolesti, bez komunizma – koje ljevičarstvo su uvijek oni drugi – kojeg ustvari i nema. Pa smo mi, mandarini carstva sredine, i dalje jedina priča u gradu!

To je u Zagrebu i Beogradu, u Ljubljani puno manje, poprimilo mistificirajući oblik nekog sukoba generacija, “mladih” i “starih”, iza čega se u stvarnosti krije javno neartikulirani sukob ideologija – liberalne i lijeve! Taj sukob teško da i može biti artikuliran u većim medijima, koji su sada svi “liberalno” naštelani, bez da dozvoljavaju stvarnu idejnu borbu. No, on već teško da može biti artikuliran i u obrazovnim aparatima, tom pretpostavljenom rasadniku uglednih intelektualaca, koji gigantskim koracima nadoknađuju svoju dosadašnju neglajhšaltovanost s “jednoumnim” EU-prostorom.

Srećko Pulig
(Novosti, 19.02.2010.)
affraid affraid affraid
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Udarimo kontru fasistima.. !

Počalji  Milan Ned Apr 11, 2010 9:29 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Smrt fasizmu sloboda narodu...!

Počalji  Milan Pet Avg 27, 2010 10:07 pm

ASI – Kragujevac: Protiv istorijskog revizionizma
Sindikalna konfederacija „Anarhosindikalistička inicijativa" (ASI) oštro se protivi "istorijskom revizionizmu i najavljuje da će će deo svojih budućih aktivnosti posvetiti spečavanju širenja mita o „revolucionarnom teroru". ASI planira da informiše najširu javnost o "o pravoj istini vezanoj za period pre, za vreme i nakon II svetskog rata", a potvrda toga je i najnovije saopštenje upućeno na adrese medija i organizacija civilnog društva.

"Prema navodima koje su su preneli gotovo svi mediji, a koje su potvrdili predstavnici lokalne samouprave, u Kragujevcu je u planu izgradnja zajedničkog spomen-obeležja partizanima i 'žrtvama komunističkog terora'. Povod za izgradnju „spomenika pomirenja", kako ga naziva gradonačelnik Stevanović, a na kome će se pored petokrake nalaziti i krst, jeste otkrivanje masovne grobnice sa posmrtnim ostacima partizana, streljanih od strane nemačkog fašističkog okupatora tokom II svetskog rata i "žrtava komunističkog terora" - kolaboracionista streljanih nakon oslobođenja Kragujevca od strane partizana.", kaže se u saopštenju.

ASI podseća da se 21. oktobra 1941. godine u Kragujevcu dogodio masakr - streljano je preko sedam hiljada Kragujevčana od strane nemačkih okupacionih snaga, uz asistenciju i bezrezervnu podršku njihovih domaćih pomagača. Streljanje civila u Šumaricama dogodilo kao odmazda za napad partizana na nemačku vojnu kolonu u okolini Kragujevca. Nakon tri godine, 21. oktobra 1944. godine partizani su, uz pomoć Crvene armije, oslobodili Kragujevac prilikom čega je uhapšeno i na smrt osuđeno nekoliko stotina narodnih izdajnika koji su čitav period okupacije sarađivali sa fašističkim okupatorom na svim poljima, a neki od njih i prilikom streljanja u Šumaricama.

Kako tvrdi ova organizacija, gradonačelnik Veroljub Stevanović odgovoran je jer je, od njegovog prvog mandata pa do danas, odnos institucija prema šumaričkim žrtvama, oslobodiocima Kragujevca, kao i današnjim antifašistima, je sve gori.

Oni podsećaju da je najpreu neposrednoj blizini mesta na kome su domaći fašisti streljani od strane antifašista podignut spomenik „žrtvama komunističkog terora", a potom su biste narodnih heroja - antifašista uklonjene iz kragujevačkog Velikog parka (Aleje narodnih heroja) gde su decenijama stajale i svedočile o antifašističkoj prošlosti našeg naroda i žrtvama koje su radnici i seljaci podneli u borbi protiv fašizma. Njihova sudbina ni danas nije poznata.

"Da Veroljub Stevanović i njegova klika ne preza ni od čega u svom lovu u mutnom govori i činjenica da je deo Velikog parka u kome je neposredno pre II svetskog rata održan veliki antifašistički miting, pretvoren u gradsko građevinsko zemljište. Na njemu je nedavno, zahvaljujući protestima Kragujevčana, sprečena izgradnja takozvane teniske akademije porodice Đoković. Na žalost tu se priča o bahanalijama kragujevačkog gradonačelnika ne završava. U spomen-parku Šumarice se aktivno radi na proširenju hotelskog kompleksa čiji je novi vlasnik izvesni Milenko Marjanović, dok je pre svega nekoliko godina, nedaleko od spomenika „peto tri" izgrađena crkva. Sve to na mestu na kome je pre 68 godina od strane fašista, a uz podršku domaćih izdajnika, pobijeno nekoliko hiljada nevinih Kragujevčana, mahom dece.", stoji u saopštenju.

Poslednjih dana ponovo je aktuelizovana priča o „komunističkim zločinima" nakon oslobođenja, što je jedan od povoda za reakciju iz ASI-a.

"Mišljenje predstavnika lokalne samouprave da im činjenica da je u novootkrivenoj grobnici pronađeno i stotinak antifašista daje za pravo da izgrade takozvani spomenik pomirenja je besmislica i bezobrazluk. Pomirenja nema, niti će ga ikada biti. Kragujevačka lokalna grupa Sindikalne konfederacije 'Anarhosindikalistička inicijativa' se energično protivi ideji o izgradnji jednog takvog spomenika i pri tome ukazujemo da je ovo ništa drugo do pokušaj prepravljanja istorije, odnosno izjednačavanja onih koji su se borili protiv fašizma i onih koji su čitav period okupacije iz ličnih interesa služili fašističkom okupatoru. Takođe, mišljenja smo da sve aktivnosti lokalne samouprave, vezane za izgradnju spomenika, ali i mita o takozvanom revolucionarnom teroru, predstavljaju trasiranje puta i kreiranje ideološke osnove na koju se oslanja današnji kapitalistički sistem eksploatacije, kao i fašističke grupacije u Srbiji i Kragujevcu.", kaže se na kraju saopštenja ove organizacije.

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Anarhisti Empty Re: Anarhisti

Počalji  Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Strana 1 od 2 1, 2  Sledeći

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu