FORUM - Web magazin KOMUNISTI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Titova "diktatura" nije postojala od pre 1971..godine

Ići dole

Titova "diktatura" nije postojala od pre 1971..godine Empty Titova "diktatura" nije postojala od pre 1971..godine

Počalji  Milan Sre Apr 23, 2014 11:24 pm

jer, da je postojala, mnogi, danas "samougledni akademici" nebi mogli da provire kroz kljucaonicu SANU, a ne da zaposednu "kabinete" i "separee" u Mazestiku, Klubu knjizevnika i stanovima " uz viski i preferans"...hm,hmm
........................................................................................................................................................................................................................................Nikola Vlahović
Kad je slavni srpski i jugoslovenski fizičar Pavle Savić saznao da će biti predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti danas daleke ....(1971. godine), grdno se iznenadio. Šta ću ja tamo, zavapio je Savić, pa ja nisam ni mason ni velikosrpski nacionalista!
Tek što bi se izbezumio da vidi današnje stanje! Pola veka kasnije, tu više nema ni komunista ni nacionalista, ni masonerije niti bilo čega sličnog, nego samo zavađenih sujeta, zaboravljenih klanova i intelektualnih dinosaurusa koji su nadživeli čak i sopstvene ideologije. Ukratko, reč je o ustanovi koja živi "na državnoj blagajni" i koja je sasvim izgubila svoju svrhu u obliku u kome još postoji. Njenim gašenjem, u budžetu bi uvek ostajalo 3,7 miliona evra za neke pametnije stvari. Jer, govoreći činjenicama, Srpska akademija nauka i umetnosti odsutna je iz života ove države i ovog naroda punih dvadeset godina.
Labudova pesma SANU desila se za vreme Slobodana Miloševića, i to je poslednji put da je nekome bila od koristi. Ta se institucija nikad više nije samostalno oglasila, niti je digla svoj glas u vreme najgoreg užasa koji je zadesio Srbiju devedesetih, nego je u njoj je zavladalo nezapamćeno poltronstvo a lične ambicije brojnih egomana koji su ušli kroz ona vrata u Knez Mihailovoj ulici, postale su važnije od njenog postojanja.
Režim Slobodana Miloševića se toliko sprdao sa Akademijom, da je put do članstva u njoj bio najkraći preko članstva u SPS! O tome je ranih devedesetih javno govorio i pokojni pisac Miodrag Bulatović, pa je tako, pravdajući se što je ušao u "Slobinu partiju", doslovno rekao da je to zato što mu je životna želja da uđe u Akademiju!

 Wink  Wink  Wink  Wink  Wink  Wink 


Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Titova "diktatura" nije postojala od pre 1971..godine Empty "DOBA HEROJA" Vihor !

Počalji  Milan Čet Apr 24, 2014 10:34 pm

Izlaganja na 21. sjednici Predsjedništva SKJ, Komunist 9. XII 1971.

Kod nas još ima i nacionalističkih tendencija koje žive kod malograđanskih elemenata, mada nisu tako aktualne. Na žalost, moram da kažem, takvim tendencijama ni neki komunisti nisu davali otpora. Ima, naime, ljudi koji još nisu shvatili da mi, ako ostvarujemo decentralizaciju, ne idemo na atomiziranje države. Decentralizacija znači samo veću slobodu inicijative i samoupravljanja. A mi smo, u stvari, takva zajednica u kojoj su svi dijelovi usko povezani u jed­nu cjelinu i kojoj je čitav niz najvećih problema zajednički. Zato bi svaki pokušaj da se ta cjelina razdvoji ili da se uza­jamna povezanost na neki način olabavi, značio nanošenje štete i pojedinim dijelovima te zajednice i čitavoj zajednici. Mi to, razumije se, nećemo dozvoliti.
Točno je da elemenata šovinizma, ili bolje reći lokalizma ima negdje više negdje manje. Ono najgore u tome mogu biti razni vidovi ekonomske diskriminacije, razne nepravil­nosti ekonomskog karaktera. Neki traže previše za sebe, a neki imaju i mogućnosti da malo više uzmu. To se onda odražava i na ostale stvari.
U Sloveniji su ljudi bili nezadovoljni zbog toga što neke republike — koje su dobivale dotacije i kojima je pružana pomoć — smatraju da bi se plaće radnih ljudi i standardi morali izravnati sa plaćama i standardima u Sloveniji. To, međutim, ne bi bilo pravilno, jer radnik u Sloveniji bolje radi i mnogo više daje od sebe, u odnosu na onoga koji još nije dovoljno osposobljen u jednom do nedavno zaostalom kraju, ili u jednom poduzeću čiji se kapacitet, recimo, iskorištava jedva sa 40%. Razumljivo je da se radnik čija je pro­duktivnost rada ispod prosjeka ne može nagraditi kao onaj koji ulaže sve svoje snage i sposobnosti i čija je produktiv­nost daleko veća. Radnik čija je produktivnost veća, bio on iz Hrvatske, Slovenije, Srbije ili kog drugog našeg kraja, ne može čekati sa svojim standardom dok se do tog njegovog nivoa ne uzdigne i onaj drugi radnik čija je produktivnost manja. Mi se moramo truditi da se standard povećava i na jednom i na drugom mjestu, ali to ne znači da onaj koji više doprinosi treba da čeka. Naprotiv, on treba više i da dobije da bi bio stimuliran da još više proizvodi i da bi se-od tog njegovog rada, moglo dati i onima gdje rad i do­prinos još nisu na tako visokom nivou.
Vi znate da sam se ja uvijek zalagao za izgradnju i Pomoć nerazvijenim krajevima i u Crnoj Gori, i u Makedoniji i na Kosmetu, i drugdje. Ali, ako želimo da razvijemo te kra­jeve, mi pri tome nemamo prava da tražimo da radni ljudi u krajevima koji su razvijeniji nemaju stimulansa u svom radu i da ne dobivaju nešto više od svog rada, pošto su struč­niji i daju veći doprinos zajednici. A točno je da je radnik u Sloveniji stručniji. Slovenija je čak i u Austriji bila među razvijenijim krajevima.
S druge strane, kad sam već uzeo Sloveniju kao prim­jer dodao bih još i to da Slovenci ne bi imali prava da kažu da oni ne treba da daju onima kojima je potrebno — re­cimo Makedoniji, Crnoj Gori, itd. Sve je ovo naša zajednička socijalistička zajednica. Pojedini ljudi, bilo da su u Sloveniji ili u kojoj drugoj republici, koji govore da takvim krajevima ne bi trebalo pomagati, griješe. Tim krajevima se mora po­moći i pomagati, ali pri tom i ovi kojima se pomaže mo­raju imati u vidu ono što sam maloprije kazao o standardu ljudi u razvijenim krajevima naše zajednice. Sve su to pro­blemi koje treba objasniti ljudima i pravilno ih kanalisati. Jer, kod nas se uvijek najveća diskusija vodila kad se radilo o raspodjeli investicionih sredstava. Ja to prosto ne mogu da razumijem i htio bih da to nekako ide mirnije i ravnomjer­nije. Makedonija i Crna Gora lijepo se razvijaju, ali treba shvatiti da se ni tamo, a ni u drugim nedovoljno razvijenim krajevima, ne može sve postići u toku nekoliko godina. Uostalom, i ne moramo sve mi sada izgraditi. A bilo bi štet­no, kao što sam rekao, da na drugoj strani nekim nepravil­nim odnosom, ukočimo inicijativu najproduktivnijih eleme­nata, kao što su oni u Sloveniji, gdje je produktivnost ipak na najvišem, odnosno na evropskom nivou.
Ponegdje i ponekad postavlja se i nacionalno pitanje. A zašto treba postavljati to pitanje? Mi smo nacionalno pitanje riješili. Riješili smo ga u ratu — i odmah poslije rata i sva­kome je bilo jasno što hoćemo. Zašto nam je sada potrebno da ponovo postavljamo nacionalno pitanje? To pitanje po­kreću razni tuđi elementi, a ponekad nasjedaju i komunisti. Velikim dijelom tome doprinose i nepravilni postupci izvjesnih ljudi u oblasti ekonomije, tako da se kroz ekonomske stvaraju i nacionalni problemi. Po mom mišljenju, tu se, ne radi toliko o nekom nacionalnom šovinizmu, već više o lokalizmu, o težnji da se za sebe izvuče što više koristi. Do toga je velikim dijelom dolazilo i zbog toga što su ljudi stalno gledali jedan drugom u lonac, a kad se radilo o izgradnji – onda i zbog toga što se nije pazilo na rentabilnost pojedinih poduzeća.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu