FORUM - Web magazin KOMUNISTI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

VLAST MILIONIMA A NE MILIONERIMA

Ići dole

 VLAST MILIONIMA A NE MILIONERIMA Empty VLAST MILIONIMA A NE MILIONERIMA

Počalji  Milan Uto Jan 31, 2012 10:01 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

 VLAST MILIONIMA A NE MILIONERIMA Empty Re: VLAST MILIONIMA A NE MILIONERIMA

Počalji  Milan Pon Mar 23, 2015 6:48 pm

Istorija pokazuje da postoji odnos između ratova i revolucija. Francuska revolzucija je završila ratom. Ruska revolucija je počela ratom. Rat je produžetak nepodnošljive tenzije između nacionalnih država, kao što su revolucije izraz nepodnošljivih tenzija među klasama. Ne tako često, ratovi su takođe izraz unutrašnjih kontradikcija koje traže izlaz u međunarodnoj areni. Ali ratovi takođe podižu interne tenzije i dižu ih na n-ti stepen. Efekti Vijetnamsokg rata u SAD i ratova u Angoli i Mozambiku u Portugalu su dva slučaja koji jasno ilustruju to. Epoha u okju smo ušli će videti mnogo takvih slučajeva.

"Svaka akcija ima potpuno jednaku i suprotnu reakciju". Ono što važi u mehanici važi i u politici. Period polu-rakcije povezan sa Regan-Tačer doktrinama i nepoljuljane dominacije tržišta ("monetarizam") je odživeo svoje. Svuda vidimo počtke odbacivanja kapitalizma, njegove pohlepe, nejednakosti i okrutne nepravde. Najjasniji izraz ove činjenice su demonstracije ispred konferencije Svetske Trgovinske Organizacije u Sijetlu. To pokazuje da će dalji razvoj kolonijalne revolucije naći svoj izraz unutar Sjedinjenih Država i drugih razvijenih kapitalističkih zemalja u prema kome će demonstracije protv Vijetnamskog rata biti male. Ono što je posebno interesantno u vezi sa demonstracijama u Sijetlu je njihov jasan anti-kapitalistički karakter. Za razliku od anti-vijetnamskih demonstracija koje su imale uglavnom pacifistički karakter. Ovo je ozbiljan napredak i odražava promenu svesti.

Reakcija protiv kapitalizma i "tržišne ekonomije" uzima mnogo oblika, ali činjenica da milioni ljudi širom sveta počinju da sumnjaju u temelje sadašnjeg poretka je neomguće osporiti. Stav da je kapitalizam ("tržišna ekonomija") jedini mogući oblik društva, i da su ljudi zauvek osuđeni da žive pod jarmom Kapitala, prazotkrivena je kao netačna. Obećanja koja su data pre deset godina su ispala potpuna obmana. Azija je kolabirala. Latinska Amerika je u dubokoj recesiji a Rusija je u totalnom haosu.

Moramo biti spremni za iznenadne i oštre promene u situaciji u svakoj zemlji, u Meksiku, Boliviji, Grčkoj, pa čak i Britaniji i Nemačkoj. Velika kretanja se pripremaju, i pitanje nije 'koliko će to trajati, da li još dugo?' To nije pitanje. Na njega se ne može odgovoriti jer to nije naučno pitanje. Ono što možemo reći je: Moramo iskoristiti trenutno zatišje. To je zatišje između dve bitke. i ozbiljna armija u zatišju između dve bitke ne gubi dragoceno vreme, već čisti oružije, kopa rovove, nalazi nove regrute, trenira ih, proučava ratnu tehniku i priprema se za novu ofanzivu koja neizbežno sledi.

Tokom Prvog svetskog rata, lenjin je bio potpuno izolovan. Bio je u egzilu, bez sredstava, sa samo šačicom ljudi koje je mogao kontaktirati. Ovo je bila situacija crne reakcije, trijumf militarizma, trijumf rata, ludila, varvarizma, sloma civilizacije. A ipak je Lenjin bio sposoban da uoči elemente sazrevajuće revolucije ispd površine. Sa koliko radosti je pozdravio irski ustanak na Uskrs 1916, opisujući ga kao početak perioda revolucionarnog i nacionalnog poleta. Uskršnji ustanak je ugušila imperijalistička Britanija. Pa ipak Lenjinova analiza se pokazala tačnom za samo godinu dana. U svitanje novog milenijuma, Marksisti su jedini optimisti na planeti. Perspektive sa kapitalističke tačke gledišta izgledaju zaista bledo. U stvarnosti, ozbiljni stratezi kapitala snuždeno gledaju u budućnost. Nadolazeći period će biti bogat revolucionarnim mogućnostima. Ovo je brilijantno pokazala revolucija u Indoneziji koja još nije završena, kao i u Iranu gde je revolucija u svojoj ranoj fazi.

Ako pogledamo nazad u istoriju revolucija vidimo da nikada nisu poštovale granice. Revolucije 1848 su harale Evropom sa jednog na drugi kraj. Ruska revolucija 1917 - "deset dana koji su potresli svet" - ne samo da je imala efekta širom Evrope, već i ogromne posledice u Aziji i na Bliskom Istoku. Ali, sada su uslovi za svetsku revoluciju sazreli potpuno. Događaji na jednom kraju sveta imaju trenutni efekat u svim drugim. Napredak globalizacije znači da će se konflikti rapidno širiti iz jedne u drugu zemlju, sa jednog na drugi kontinent. U sadašnjoj epohi, kada revolucija počne u jednoj velikoj državi, proširiće se još brže nego u prošlosti. Sve ovo je potrebno za pobedu na linijama oktobra 1917, posebno u bilo kojoj ključnoj državi, i pokret će se proširiti kao šumski požar, ne samo iz jedne u drugu zemlju, već sa jednog na drugi kontinent. Ovo je epoha svetske revolucije. 21. vek će viedti ponovno rađanje klasne borbe koja pre ili kasnije mora dovesti do pobede radničke klase i uspostavljanja novog svetskog poretka umesto sadašnjeg haosa. Ime tog novog poretka je Internacionalni socijalizam.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu