FORUM - Web magazin KOMUNISTI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Rusija...

Ići dole

Rusija... Empty Rusija...

Počalji  Milan Sre Nov 02, 2011 1:18 pm

Русија је огромна. Невероватних димензија. Чак и Американци, који и сами живе у великој земљи, не могу да представе колико је Русија огромна. Она се протеже на једанаест временских појасева. Да бисте прешли од једног до другог краја возом, потребно вам је седам дана и седам ноћи. Донедавно је комерцијалним авионима било потребно дозирање горива приликом прелетања читаве територије земље. Прва трансконтинентална цеста пуштена је у погон тек пре неколико година. Укратко, Русија је – а да не говоримо већ о кудикамо већем Совјетском Савезу – отприлике два пута већа од свих 50 америчких држава узетих заједно.

И као тако велика, Русија је осуђена да буде невероватно сиромашна. Изузев реке Волге, Русија нема корисних река које би се могле користити за транспорт робе - а Волга, која је окована ледом током већег дела године, улива се у некорисно, са комерцијалног аспекта, Каспијско море. Истовремено, Американци и Европљани увек су могли да превозе робу и људе својим рекама, и да користе уштеђена средства за модернизацију армија, куповину робе или школовање радника, што је доводило до богаћења, док су Руси били принуђени да користе свој ионако мали капитал за изградњу транспортних система неопходних за снабдевање становништва.

Већина западних градова настала је на природним транспортним чвориштима, а многи руски градови су искључиво резултат државног планирања. На пример, Санкт Петербург је изграђен искључиво као истурена позиција за рат против Шведске и контроле над Балтичким морем. Индустријализација, која је захватила Европу и САД у 19. веку, захтевала је брз, јефтин транзит, како би се густо насељени економски центри претворили у јефтине изворе радне снаге и засићена тржишта.

Русија пак није имала ни транзит, ни становништво. Великим градовима потребно је много јефтине хране. Без ефикасних средстава транспорта продукција фармера трули пре доспећа на пијацу, а то им онемогућава зараду. Покушаји да се конфискује прехрамбена продукција које је предузела држава довели су до устанака. Прве владе Русије стално су биле пред потребом да бирају између коришћења ионако малих финансија за куповину намирница и супституисања раста градова, или трошење тих средстава за службе безбедности, које би терорисале фармере како би добијали намирнице без плаћања. Тек након што су се у земљи појавиле железничке пруге, руководство је било у прилици да економски укроти и духовно скрши село, како би почело „узгајати“ руске градове и у њима спроводити индустријализацију. Али чак и тада у основи изградње градова налазила се стратегија, а не економија. Магнитогорск, један од највећих индустријских центара Русије, изграђен је источно од Урала, како би га заштитили од немачког напада.

Препреке које су стајале на путу Русије ка економском развоју могле су се превладати тек помоћу државног планирања и озакоњеног терора. Зато не чуди што је први прави талас развоја и индустријализације стигао у Русију тек са доласком Стаљина на власт. Том процесу је на неки начин помогло откривање великих резерви енергоресурса. Али пошто се већина тих резерви налазила хиљадама миља далеко од сваког тржишта, неопходност изградње колосалне инфраструктуре како би се допрло до тих налазишта учинила је озбиљан притисак на баланс прихода и расхода земље.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Rusija... Empty Kosmetski srbi skupljaju potpise za dvojno drzavljanstvo sa

Počalji  Milan Čet Nov 10, 2011 6:54 pm

Rusijom, razocarali su se u Srbiju i njenu vlast.
.......................................................................

GEOLOŠKI PREDUSLOVI
Kosmet, poznat po ogromnim rezervama uglja (dovoljne za narednih pet vekova) mora da sadrži značajne količine nafte. Pre nekoliko stotina miliona godina Balkan, Mediteran i Severnu Afriku prekrivao okean Tetis. Tektonski poremećaji su stvorili Paratetis (Vardarski okean), čije su vode, u periodu kasne jure, odneli nekadašnji Ibar, Vardar i Morava. Može samo da se nagađa kolika je bila plodnost tla, a kakve su tek hemijske reakcije u kosmetskom podzemlju stvarale naslage uglja, analogno tome i nafte.
Inače, podzemlje Kosmeta pripada takozvanom Tetanskom evroazijskom metalogenetičkom pojasu (TEMB), nastalom u postmezozoiku, a prostire se do Indonezije i istovetnog pojasa na Pacifiku.
Savremenik se priseća prošlosti. Još 1947. godine, bušilice za naftu su iz Vojvodine premeštene na crnogorsku obalu, kod Petrovca. Nakon godinu dana vrlo tajnovitog istraživanja, oprema je povučena, ali ne nazad u Vojvodinu. O njoj se ništa nije čulo čitavu deceniju. Bušilice su osvanule kod sela Šumadija, gde je na dubini od nekoliko stotina metara, otkriven sloj uljanih škriljaca, iz kojih se dobija nafta. Danas je nepoznata debljina sloja škriljaca koje stručnjaci ubrajaju u „kaspijsku žilu“ koja se pruža do Jadranskog mora. Istraživanje kod sela Šumadija, a i na još nekoliko lokacija na Kosmetu, dobilo je oznaku „strogo poverljivo“! Tadašnja jugoslovenska vlast je učinila sve da kosmetsku naftu prekrije poluvekovna tama! Zašto? Kasnije su crpljene skromne količine nafte po Vojvodini, dok se o kosmetskom blagu nije govorilo. Ili nije smelo?
Da li je crno zlato bilo „kaparisano“?
Muk je trajao do 1999. godine, kada je uoči napada NATO na Jugoslaviju, dr Sara Flaunders, direktor Američkog akcionog centra, u listu Vašington Poust objavila članak naslovljen sa „Rat i rudnici“ u kojem piše o interesovanju multinacionalnih kompanija za naše područje. I ona, kao i mnogi drugi pisci o resursima Kosmeta, kao mačka oko vruće kaše obilazi oko kosmetske nafte, više se baveći grandioznim rezervama uglja (500 milijardi dolara). Tokom napada NATO na Srbiju, među špekulacijama o pravom razlogu napada, pojavila se ona o kojoj je govorio Džon Pilger - nafta. Reč je o projektu koji je dospeo na dnevni red SAD i velikih multinacionalnih kompanija odmah nakon okončanja hladnog rata: ostvarenje naftnog protektorata od Persijskog zaliva do Kaspijskog mora i od obala južne Evrope do Indijskog okeana.
Nafta, bor, volfram, bizmut i uranijum su bili najvažniji povodi da se posle Kumanovskog sporazuma (jun 1999), odmah iza prethodnice Kfora, britanskih trupa generala Džeksona, nađu ne jedinice ostalih članica Kfora, već poslenici multinacionalnih kompanija. Predvodili su ih ljudi američke kompanije „Braun i Rut“, a upravo su oni, pre dolaska američkih vojnika Kfora, izgradili ogromnu bazu Bondstil, koja je u blizini njima očito poznatih ležišta dragocenih minerala i nafte. Naravno, „Braun i Rut“ su i danas tamo. Šta tamo radi građevinska kompanija koja učestvuje i u mnogim naftnim poslovima, nije poznato, ali može da se pretpostavi. Podsetimo se i detalja godinu dana pre napada NATO, kada je Baljevac na Ibru, kod kojeg je rudnik veoma bogate žile uglja, ugostio jednog „predstavnika“ holandske firme nedefinisanih interesovanja. Bio je to Hans van de Bruk, tada član holandske vlade!? Inače u rudniku uglja kod Baljevca je otkriveno bogato ležite bora, u svetu retke, ali veoma upotrebljive rude u tzv. novim tehnologijama. Zanimljivo je to da ni ovaj mineral nisu iskopavale naše bivše države! Nisu preterivale ni sa vađenjem hroma, a na Kosmetu je 20 odsto svetskih rezervi!?
Sada je jasno da je kosmetsko mineralno bogatstvo, posebno nafta, dugo bilo pod mnogim velovima tajni. NJih su stavljale naše bivše države, naši ljudi. Zašto? Zbog čega? Za koga? Zar je moguće da su pre pola veka, ovi koji se spremaju da čerupaju Kosmet, znali čega sve ima ispod kosovskih božura? Zar je moguće da su naši nekadašnji lideri sve otkriveno prikrili, ostavljajući ga u nasleđe budućim otmičarima Kosova i Metohije?
over a year ago
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu