FORUM - Web magazin KOMUNISTI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

SLOBODNA DRZAVA ISTRA

Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty SLOBODNA DRZAVA ISTRA

Počalji  Milan Sre Mar 03, 2010 9:31 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Lepote i istorija Slobodne Drzave Istre

Počalji  Milan Uto Apr 13, 2010 3:28 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Slobodna stafeta...krenula

Počalji  Milan Čet Maj 20, 2010 11:21 am

Titova štafeta krenula iz Umaga bez incidenta
Objavljeno: 17.05.2010. | 15:10

Zadnja izmjena: 17.05.2010. | 15:28

U ime Društva Titova republika štafetu je ponijela Štefica Srića Žic
[U ime Društva Titova republika štafetu je ponijela Štefica Srića Žic]
[Tradicionalno štafeta je ponijeta ulicama Umaga]
[Titova štafeta prošla je i pored umaškog Prekršajnog suda uz nadzor policajca i zaštitara]
[Titova štafeta izazvala je pozornost stranaca u Garibaldijevoj ulici]
[Štafetu su zajednički ispratlili članovi Društva Tito iz Ljublanje i Društva Titova Republika iz Rijeke]
[Štafetu su iz Umaga ponijeli Rade Ilić i Štefica SriĆa Žic]
[Scenografija pri odlaskiu štafete iz središta Umaga u Garibaldijevoj ulici]
[Rade Ilić dijelio je u Umagu simaptizertima i prolaznicima kalendar s Titovom slikom]
[Poneki su i zapljeskali Titovoj štafeti na umaškim ulicama]
[Polazak štafete iz Umaga imao je izdašnu pozornost medija]
[Neki prolaznici su i nazdravili štafeti s ponuđenim pićem]
[Znatiželju za događanje Titove štafete u središtu Umaga pokazli su i zapolsenici gradske Uprave]


UMAG – Drugarice i drugovi, ova štafeta daje toplinu srca svih generacija iz svih nacija nekadašnje Jugoslavije, pročitao je Roberto Degrassi okupljenima ispred caffea 'Tito' u umaškoj ulici Garibaldi odakle je krenula ovogodišnja štafeta put Beograda.

Ovogodišnje nošenje štafete, četvrti puta za redom iz Umaga, organizirali su članovi Društva Titova Republika iz Rijeke i članovi Društva J.B.Tito iz Ljubljane.

Štafeta ima ulogu jačanja bratstva i jedinstva između Hrvatske i Slovenije, rekla je Štefica Srića Žic članica Društva Titova Republika. Ne možemo biti dio Europe ako između nekadašnjih Republika Hrvatske i Slovenije nema bratstva i jedinstva.

Ovogodišnja štafeta, koja 'nosi' republičke grbove Hrvatske i Slovenije načinjena je u Laškom u Sloveniji gdje je i tijekom života Tita napravljeno nekoliko primjeraka. Ona nosi spomen na Tita, rekao je Zvonko Galuf iz Ljubljane član tamošnjeg društva J.B.Tito jednog od 10-tak koliko ih, kako je rekao ima u Sloveniji i koji okupljaju oko 4.000 članova.

Tijekom ovogodišnje svečanosti aveti prošlosti, polaska štafete iz središta Umaga koju je popratilo više simpatizera nego lani, u odnosu na prošlu godinu kada su automobil i štafeta bili gađani jajima, ovog puta nije bilo nikavih incidenata.

Kako je pojasnio Radoslav Ilić prvi nositelj štafete okupljenima i novinarima, i ove godine štafeta će proći Istrom do Rijeke a zatim dalje do Kumrovca odakle će biti prenesena do Kuće cvijeća u Beogradu gdje će biti predana članovima Društva Josip Broz Tito Srbije. (DM)
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty SDI

Počalji  Milan Sre Dec 15, 2010 10:53 pm

https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=gmail&attid=0.1&thid=12ceae75e1bdfba5&mt=application/vnd.ms-powerpoint&url=https://mail.google.com/mail/?ui%3D2%26ik%3D7e8f1a489b%26view%3Datt%26th%3D12ceae75e1bdfba5%26attid%3D0.1%26disp%3Dattd%26realattid%3D81f9c7bcf969ef00_0.1%26zw&sig=AHIEtbTjzsQCtphZWu_F6-em_hqUB0gOKA

Nakon Prvog svjetskog rata potpisan je Rapallski ugovor između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije) i Kraljevine Italije (12. studenog 1920.) kojim je Italija stekla većinu Istre s Trstom, izuzevši otok Krk (Veglia) i dio općine Kastav, koji su ostali u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Rimskim ugovorom (27. siječnja 1924.) Italija je preuzela također Rijeku za koju se planiralo da postane nezavisna država.

U tim područjima provodila se prisilna politika talijanizacije stanovništva tijekom 1920-ih i 1930-ih[25]. Čak i tijekom kratkog preliminarnog razdoblja okupacije (1918.-1920.) Italija je započela politiku asimilacije Hrvata i Slovenaca. Rezultat toga bilo je zatvaranje klasične gimnazije u Pazinu, srednje škole u Voloskom (1918), zatvaranju slovenskih i hrvatskih osnovnih škola i progonstvom nekih istaknutih Hrvata i Slovenaca na Sardiniju i ostala mjesta u Italiji. Štoviše, postojala su djela fašističkog nasilja koje vlast nije sprječavala, poput spaljivanja Narodnih domova u Puli i Trstu koje su preko noći izveli fašisti uz pomoć policije (13. srpnja 1920.). Situacija se još jače pogoršala nakon aneksije Venecije i Julijske krajine, posebice nakon Mussolinijeva dolaska na vlast 1922. godine. Službena politika nacionalnog čišćenja nije bila pod nikakvim međunarodnim suprostavljanjem, budući da se Italija nije obvezala manjinskim pravima niti u mirovnim ugovorima niti Rapalskim ugovorom.

U Istri uporaba hrvatskog i slovenskog jezika u upravi i na sudovima već je bila zabranjena tijekom okupacije (1918-1920). U ožujku 1923. prefekt Julijske krajina (Venezia Giulia) zabranio je uporabu hrvatskog i slovenskog u upravi, dok je njihova uporaba na sudovima zabranjena kraljevskim dekretom 15. listopada 1925. godine. Smrtni udarac slovenskom i hrvatskom školskom sustavu u Istri zadan je 1. listopada 1923. sa školskom reformom ministra Giovannija Gentilea. Aktivnost hrvatskih i slovenskih društava i udruženja (Sokol, čitaonice, itd.) već je bila zabranjena tijekom okupacije, ali posebno izričito nakon Zakona o udruženjima (1925.), Zakona o javnim demonstracijama (1926.) i Zakona o javnom redu (1926.). Sva slovenska i hrvatska društva te sportska i kulturna udruženja prestala su sa svim aktivnostima u skladu s odlukom prvoncijskih fašističkih tajnika s datumom 12. lipnja 1927. Na posebnu zapovjed tršćanskog prefekta 19. studenog 1928. političko društvo Edinost (Jedinstvo) je raspušteno. Hrvatski i slovenski suradnici u Istri, koje su isprva preuzele pulske i tršćanske štedionice, postupno su likvidirani[26]. Nakon ovog potpunog raspuštanja svih slavenskih političkih, kulturnih i ekonomskih organizacija, organiziran je oružani otpor protiv talijanske uprave (vidi TIGR), uzrokujući nove represije, koje su još jače zagorčale odnose među dvama zajednicama.


Poslednji izmenio Milan dana Čet Jul 25, 2013 9:13 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty tamo daleke..2008.godine

Počalji  Milan Pon Feb 14, 2011 10:59 pm

Milan je napisao/la:...iz SFRJ...u NATO...u EU...bivsi funkcioner MIP-a Vladimir Nadezdin rekao je za bbc da je * video *ferman* licno*...*

Bilo je to 1995,sa americke strane bili su Holbruk i general Vesli Klark...(kamarati organizatori izvrsenja zlocinackog poduhvata na prostoru SFRJ...!!!)...(Gaulajter za SRJ !)

Holbruk je izvadio dokument i stavio ga na sto.

Jedna tacka je bila povlacenje Karadzica sa drzavnih funkcija,druga povlacenje iz SDS-a,treca povlacenje iz javnog zivota,a cetvrta da Hag nije nadlezan za Karadzica.

Potpis s leve strane bio je Karadzicev,a s desne Holbrukov * preneo je BBC.

Srecan vam izlazak iz SFRJ,srecan odlazak u NATO...u paketu zajedno...svi ste imali i imate istu zelju... NATO... BiH..*jedna zemlja a tri gospodara ?* *nit je bilo niti moze biti*...gospodar je NATO...i sada mu sluzite,tuzakate jedni druge...kod koga..????

Dali ste veliku *donaciju* NATO paktu,poklonili na tacni *zenicu oka svog*...usput unistili i RMK *ZENICU*....

Nema ljutnje,niste hteli bratstvo i jedinstvo,rasturili ste ga,uzivajte u novonastalom nejedinstvu,ucvrscujte NATO...*vodaj rajo opanke Holbruku i Klarku...*,ajde stoko stani u red...svi po malo...vodaj te Bosnjaci,Hrvati,Srbi,Jevreji,Jugosloveni...*ljeva,ljeva,ljeva,ljeva...pardon desna,desna,desna...ha !ha !ha !ha

Setih se jedne pesme...*proklet bio izdajica svoje domovine*
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Re: SLOBODNA DRZAVA ISTRA

Počalji  Milan Sre Maj 18, 2011 1:14 pm

Iz Umaga krenula štafeta ka Beogradu!

Verovali ili ne, ali Štafeta bratstva i jedinstva krenula je danas iz Umaga i stići će u Beograd 25.maja. Poštovaoci lika i dela Josipa Broza Tita iz Hrvatske i Slovenije žele da na ovaj način ponovo povežu narode bivše Jugoslavije.
Iz-Umaga-krenula-stafeta-ka-Beogradu


Uz partizanske pesme u izvođenju Muškog pevačkog hora "Jagode" iz Dobrove kraj Izole, iz Umaga je u utorak put Beograda krenula hrvatsko-slovenačka Štafeta bratstva i jedinstva.

Na prigodnom ispraćaju ispred kafea „Tito“ okupilo se pedesetak poštovalaca lika i dela bivšeg jugoslovenskog predsednika, uglavnom članova Društva "Josip Broz Tito" Istarske županije, Titova Republika i Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske u osnivanju, organizatora i ovogodišnje štafete.

Uz nekoliko transparenata „Bratstvo i jedinstvo temelji naših naroda“, "Tito legenda socijalizma ne umire“, „Što je više laži, Tito nam je miliji i draži“ i Titovih slika, štafeta je u rukama Radoslava Ilića, predsednika Komunističke partije Hrvatske u osnivanju krenula put Novigrada, Poreča i Buzeta, a zatim u Rijeku i Kumrovec.

Pre puta član Društva "Josip Broz Tito" iz Umaga Roberto Grasi pročitao je i ovogodišnju poruku i to na hrvatskom i italijanskom jeziku.

- Štafeta bratstva i jedinstva daje toplinu srca svih generacija naših naroda i narodnosti nekadašnje Jugoslavije. Tim povodom pozdravljamo svu omladinu, radničku klasu i sve one koji nisu zaboravili da je Titovo vreme bilo vreme velike ljubavi i mira u celoj zemlji i svetu - piše u poruci koja će zajedno sa štafetom u Beograd ispred Kuće cveća stići 25. maja, gde će zajedno sa štafetama pristiglih iz ostalih bivših jugoslavenskih republika posle svečanosti biti položena na poslednje Titovo počivalište i Muzej 25. maj.
Ko je odao poštu Josipu Brozu Titu (FOTO)
Čitulja za Josipa Broza Tita u Crnoj Gori
SPO protiv biste Tita u Skupštini

- Cilj i ovogodišnje štafete je da se uklone barikade i da se bratski narodi približe na ekonomskom i na sve druge načine. Ući ćemo zajedno u Evropsku uniju, svi zajedno, ali neće biti to isto kao nekada. Radnici su na kolenima, bez posla i plate, a nekad za vreme Tita, svi su imali redovne plate u sekundu. Sve je bilo bolje za vreme bratstva i jedinstva - kazao je Ilić prilikom ispraćaja štafete.

img

Ispraćaj štafete popratili su i turisti, od kojih su oni stariji čuli za Tita i kojima je ovaj događaj bio simpatičan. Moglo se na ispraćaju čuti i kako se nekad, za vreme Tita bolje živelo, kako se krediti nisu vraćali, kako niko nije bio gladan i kako su svi imali posao.

http://www.smedia.rs/upload/kiki0001.jpg

http://www.smedia.rs/vesti/slike/news_64530.jpg
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Nova istorija, svako ima svog *Samardzica i Vuka*

Počalji  Milan Ned Feb 12, 2012 4:21 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Nakon 60 godina mira, *saveznici* okupiraju Istru

Počalji  Milan Pet Feb 24, 2012 2:13 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Druze Tito...

Počalji  Milan Pet Apr 13, 2012 10:42 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Dobro na dosli, bolje vas nasli !!

Počalji  Milan Uto Nov 20, 2012 2:30 pm

Tradicionalna manifestacija Dani Istre u Vojvodini održaće se u petak i subotu u Novom Sadu, Zrenjaninu i Subotici.

U Novom Sadu sutra će biti održano književno veče istarskih književnika Nevena Ušumovića, Roberte Raži, Igora Grbića i Roberte Dubac, a isto veče biće održan i koncert istarskih kantautora Elisa Lovrića, Bruna Krajcara i Dražena Turine Šajete.

U klubu „Fabrika“ sutra uveče biće održan koncert na kojem će nastupiti The Shaoines iz Opatije, kao i Novembar, Protektori, Prljavi dripci.

Petak uveče je rezervisan je i za degustaciju istarskih vina, tartufa i sireva.

U subotu će se Istra predstaviti u Zrenjaninu i u Subotici, kroz koncerte, književne večeri i degustacije specijaliteta.

U Muzeju Vojvodine u Novom Sadu će u subotu biti otvorena i izložba „Pad – san o ljudskosti ili traganje za moralnim“, na kojoj će se predstaviti likovni umetnici iz Istre.

Održavanje manifestacije podržali su Pokrajinski sekretarijat za kulturu i Zavod za kulturu Vojvodine.

Vojvodina i Istra su od 2001. godine prijateljske regije i međusobno su potpisale brojne sporazume i protokole o saradnji u različitim oblastima.

(Autonomija)
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty za svakog po nesto !!

Počalji  Milan Sre Dec 19, 2012 1:50 pm

Velike rasprave koje se, potaknute popisom stanovništva, vode oko istrijanstva i suprotstavljanje toj ideji iz redova HDZ-a neprekidno dobivaju odjeke i na nacionalnoj političkoj sceni. Nerazumijevanje Istre, koje se pri tome uočava, primijetili su i za naš list komentirali ugledni politički analitičari, koji u tome vide stvaranje nepotrebnih problema.
- Biti Istrijan pretpostavlja multikulturalizam, dok kad kažeš da je netko Dalmatinac, pretpostavljaš da je Hrvat, objašnjava politički analitičar Davor Gjenero.

Istra jedinstvena regija u Hrvatskoj
- Istrijan, naime, može biti i Hrvat, i Talijan, i Slovenac, i više od toga. Na razini primitivnog nacionalizma, koji je etnocentrički, istarski regionalni identitet trenutno postaje sumnjiv. Istra je kontaktna regija koja je i hrvatska, ali je i talijanska i slovenska, odnosno regija s čvrstim austrijskim vezama. Takav položaj nema niti jedna druga hrvatska regija i sve je to sadržano u istarskom regionalnom identitetu. Kada se dođe na stvari koje se ne mogu objasniti iz jednostavne, primitivne matrice, započnu strahovi, koji se nastave iracionalnim reakcijama. Čini mi se da je iz hrvatske pozicije svaki strah od istrijanstva iracionalan, ali on proizlazi iz pojednostavljivanja i nepoznavanja situacije. Želi se sve držati na jednostavnoj, primitivnoj razini, objašnjava Gjenero.

Sociolog dr. Slaven Letica kaže da je "diskriminacijski odnos prema Istrijanima neprihvatljiv".

- Ako je zavičajni identitet legitiman kod jednih - Dalmatinaca, Hercegovaca, Slavonaca, Srijemaca - onda treba biti i kod drugih, smatra Letica. Ipak, ne smatra logičnim da se građani Istre na popisu stanovništva izjašnjavaju kao Istrijani, a ne kao Hrvati.

- To je defekt popisnog lista. Tamo treba biti navedena i zavičajna pripadnost jer bi to riješilo sve probleme. Da se popis radi na pametan način, bila bi dopuštena zavičajna pripadnost kao regionalno opredjeljenje i ne bismo imali ovakvih problema. Građani bi se opredijelili kao Istrani ili Istrijani, ili kako žele, i ne bi bilo problema, dok bi po državljanstvu mogli biti Hrvati, Talijani ili nešto treće, tumači Letica. Aktualno politiziranje istrijanstva i reakcije koje su došle iz redova HDZ-a analitičari ne smatraju ozbiljnima.

- Ne vjerujem da HDZ potencira sukob jer time ništa ne dobiva. Ne čini mi se ni da je dr. Nevio Šetić, koji je o tome govorio, HDZ-ova prva liga. HDZ danas nastoji funkcionirati kao europska konzervativna stranka i kao takvoj su joj svi takvi identiteti pomalo nejasni, ali im ne bi trebali biti neprijateljski, kaže Gjenero.

Imunitet prema HDZ-u
- HDZ može pričati što želi, ali u Istri nikad neće dobiti bodove. Tamo je snažan imunitet prema HDZ-u i nema šanse da tamo dobiju neke bodove. To bi bilo kao da IDS želi pobijediti na izborima u Lici, ironično domeće Letica.
Naši sugovornici uvjereni su da su polemike o Istrijanima na popisu stanovništva samo stari nastavak nerazumijevanja specifičnosti Istre središnjih političkih faktora, ali i stanovitih sukoba u Istri.

- Ne vjerujem da se tu radi o nekoj "nacionalnoj uroti", nego o pogrešnim procjenama lokalnih aktera. U Tuđmanovo vrijeme istrijanstvo je bila definicija unutarnjeg neprijatelja, no danas to više nije tako, a od ulaska u EU još će manje smjeti biti tako, uvjeren je Gjenero.

- Hrvatska nikad nije razumjela istarsko hrvatstvo. Poznajem Istru, žena mi ima pola kuće u Balama i tamo su nam rekli: "Tko god dođe, dobro je došao". Dakle, mislim da su Istrijani svoji, a tko dođe - Hrvatska, Italija ili Jugoslavija - ne smeta ih, napominje Letica.

Bit će, osim toga, zanimljivo vidjeti hoće li se rasprave o izjašnjavanju i istrijanstvu nastaviti i nakon što popis stanovništva bude okončan. Vjerojatno hoće, ali slabijim intenzitetom, barem dok rezultati popisa ne budu objavljeni. (Dubravko GRAKALIĆ)

Read more: http://www.parentium.com/prva.asp?clanak=29058#ixzz2FUfWZkvS
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty " na zapadu nista novo"

Počalji  Milan Sre Feb 13, 2013 7:20 pm

Istra nije postala samo omiljeni ‘drugi dom’ bogatijeg dela populacije, već i njeni stanovnici imaju najviši nivo životnog standarda u Hrvatskoj.

Na pitanje gde se živi najbolje bez mnogo razmišljanja gotovo svako u Hrvatskoj će odgovoriti – u Zagrebu, međutim, statistika pokazuje da je najbogatija hrvatska regija zapravo Istra, piše Jutarnji list.

Najizdašniji kući budžet imaju Istrani i Zagrepčani, a slučajno ili ne dve najbogatije županije ujedno su glavna poprišta borbe za vlast.

Nadmoć Istre još je vidljivija pogleda li se nivo siromaštva: u Istri je siromašno samo 3,9 odsto stanovnika, dok ih je u Zagrebu već solidnih 7,9 procenata.

Odgovor na pitanje šta se to dogodilo da je Zagreb izgubio prvo mesto na lestvici bogatih županija pokušao je da da autor studije Ivica Rubilo naglasivši, između ostalog, da je očito da građani imaju i dodatne prihode, verovatno najviše od poslova u turizmu.

Od koristi je sigurno, dodao je i blizina Italije, ne samo zbog dolazaka turista i van sezone, već i zato što mnogi tamo nalaze neki posao.

Predrag Bejaković sa Instituta za javne finansije tvrdi da za njega ovi podaci nisu iznenađenje, a „prednost“ Istre objašnjava i istorijskim i sociološkim razlozima.

- Istra je oduvek bila najbogatiji deo Hrvatske, istorijski gledano zbog jačeg uticaja Austrije u Austro-Ugarskoj, blizine Slovenije i Italije…pa zbog toga i ranije industrijalizacije u odnosu na druge delove Hrvatske ili područja Dalmacije koja su dugo bila slabo privredno povezana s kontinentalnim delom zemlje“, kaže Predrag Bejaković sa Instituta za javne finansije.

Prema istraživanju Ekonomskog instituta, siromaštvo u Hrvatskoj je neravnomerno raspoređeno – tri najsiromašnije županije su Virovitičko-podravska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka, pa gotovo svaki drugi stanovnik šireg područja Karlovca i Virovitice živi u siromaštvu.

Iako se žitelji Istre mogu pohvaliti zavidnim životnim standardom, bar u hrvatskim prilikama, bogatstvo Zagreba ipak ostaje neupitno.

Proizvodnja koju metropola godišnje stvara, kako pokazuju podaci, daleko je iznad svih drugih županija. Dok prosečan hrvatski BDP po stanovniku iznosi 10.111 evra, u Zagrebu je 17.814 , a u Istri tek 12.810 evra. S tim podacima , upozorava Danijel Nestić sa Ekonomskog instituta, takođe treba biti oprezan .

U Zagrebu su sedišta velikih kompanija i sve što stvore za godinu dana pripisuje se glavnom gradu, iako rade i zapošljavaju u celoj Hrvatskoj. Koncentracija poslovnih aktivnosti u glavnom gradu karakteristična je za sve zemlje, istakao je Bejaković. Za njega podaci o dve županije nisu iznenađenje.
bounce bounce bounce Basketball Basketball Basketball Basketball
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Pogled iz Istre

Počalji  Milan Pon Maj 06, 2013 5:23 pm

Josip Broz Tito mi nikada u životu nije dao ni jedan zadatak koji bi mirisao na nešto protuzakonito. Nikada mi nije rekao da nađem nešto protiv nekoga. To je kriterij na temelju kojega ocjenjujem kvalitetu ljudi.

General – tako i danas poznanici zovu Ivana Miškovića, nekada jednog od najmoćnijih ljudi u Titovoj Jugoslaviji. Aktivnu službu je napustio prije više od dvadeset godina, a od 1993. živi posve povučeno u istarskom mjestu Premanturi pokraj Pule. Daleko od javnog života – uostalom do sada jedini intervju dao je VUS-u 1972. – za Miškovića se čulo tek nedavno, kada je zajedno s Andrejom Baderom objavio knjigu “Zaboravljeni egzodus 1915. – 1918.” u kojoj su opisali stradanja Istrana u Prvom svjetskom ratu. Sada priprema novu knjigu u kojoj, kako kaže, želi prezentirati najvažnije događaje u bivšoj Jugoslaviji, od Titova obračuna s Aleksandrom Rankovićem, tadašnjim potpredsjednikom Jugoslavije, preko Jovankinih pokušaja da preuzme vlast do svojih susreta s tadašnjim socijalističkim liderima. Ako postoji živi svjedok, tada je to ovaj vitalni 89-godišnjak za koga upućeni tvrde da nije samo sudjelovao nego i kreirao neke od najvažnijih situacija u bivšoj državi.

Ivan Mišković rodio se 1920. u Premanturi, a kada je imao godinu dana, obitelj se u bijegu pred talijanskim fašistima preselila u Slavonski Brod u Kraljevini SHS. Kao 15-godišnjak postao je član Saveza komunističke omladine (SKOJ), a uskoro i Komunističke partije Jugoslavije. Tijekom Drugog svjetskog rata zajedno s bratom Milanom bio je jedan od organizatora ustanka u Slavoniji, a u partizanima je sudjelovala čitava obitelj – otac, majka i svih šestero djece. Na kraju rata već je bio jedan od glavnih oficira Kontraobavještajne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, a vrhunac karijere započinje 1963., kada je imenovan načelnikom KOS-a. Na toj je funkciji, a po direktnoj Titovoj zapovijedi, 1966. bio glavni sudionik eliminacije Aleksandra Rankovića. Šef KOSa ostao je do 1971., onda je dvije godine bio Titov specijalni savjetnik za sigurnost, a 1973., poslije sukoba s Jovankom Broz, smijenjen je i maknut iz Titove blizine i morao je otići na višegodišnje bolovanje. Vratio se u drugoj polovini 70-ih i sve do Titove smrti ostao osoba od najvećeg povjerenja. U državnoj hijerarhiji važna mjesta zauzimali su i drugi Miškovići – stariji brat Milan bio je ministar unutarnjih poslova SFRJ, a poginuo je 1978. u prometnoj nesreći vozeći se s Ivicom Račanom, koji je preživio poslije višednevne teške kome. Najstariji sin Zoran Mišković punih deset godina bio je na dužnosti generalnog sekretara vlade SFRJ, u vrijeme dok su savezni premijeri bili Milka Planinc, Branko Mikulić i Ante Marković. Intervju za Nacional prvi je medijski istup Ivana Miškovića poslije 37 godina.

NACIONAL: Za sebe kažete kako ste predodređeni da budete antifašist.

- Tako je, oduvijek sam na strani protivnika desnih i fašističkih ideja. Prvi put sam se kao beba susreo s fašizmom. Rođen sam 1920., a kada sam imao deset mjeseci, morali smo napustiti Premanturu zato što je moj otac bio član Hrvatske čitaonice i zalagao se za pravo na nacionalnu ravnopravnost hrvatske populacije u Istri. Kada je poslije Prvog svjetskog rata Italija dobila Istru, Primorje i Dalmaciju, zbog svojih stavova moj otac Mišković je 1966. otkrio da je Tita prisluškivao njegov najbliži suradnik, Aleksandar Ranković je bio obilježen i prijetila mu je internacija na Sardiniju. Imao je priliku emigrirati u Ameriku, ali bio je vezan za ove naše slavenske prostore i odlučio se s majkom i nas troje male djece preseliti u Slavonski Brod koji je tada bio dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Majka me na rukama kao 10-mjesečnu bebu prenijela preko Rječine na Sušak, a kažu da sam prohodao u vlaku koji nas je prevezao do Zagreba, gdje se nalazilo prihvatilište za Istrane koji su bježali pred fašističkim terorom.

NACIONAL: Čime se bavila vaša obitelj?

- Otac je bio zidar i s jednim prijateljem u jednom selu pokraj Slavonskog Broda izgradio je crkvu. Odrastao sam u svojevrsnoj koloniji istarskih emigranata, a kod kuće slušao jezik moje majke koju nije brinulo da li ljudi razumiju što govori. Djetinjstvo sam proveo slušajući kako su nas Talijani istjerali, majčine priče o Premanturi, moru, rakovima i ribama ili kako je za vrijeme rata internirana u Mađarsku. U politiku sam ušao 1935., kada su policajci u lisicama doveli mojeg starijeg brata Milana i pretražili našu kuću. Gledajući brata u lisicama i s modricom na licu u meni je rastao gnjev i želio sam se osvetiti. Brat je uhvaćen jer je s prijateljima bacao letke na kojima je pisalo “Živjela slobodna Hrvatska, Živio 1. maj, živjela revolucija, dolje krvavi Jeftić”. Kao mlađi maloljetnik, Milan je osuđen i zatvoren u Slavonskoj Požegi, a ja sam stupio u vezu s organizacijom SKOJ-a, i u odjeći nosio i skrivenu poštu za brata. Tada mi je priopćeno da sam postao član Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a privuklo me to što su se komunisti borili protiv fašizma, protiv diktature dinastije Karađorđević i za socijalnu pravdu.

NACIONAL: I Milan i vi ste zbog svojih ideja bili izbačeni iz škole?

- Milan je dobio zabranu školovanja na cijelom prostoru tadašnje države, i zabrana je ukinuta tek poslije četiri godine. Ja sam ceh platio u vrijeme izbora 1938., kada me jedan desničarski nastavnik koji se prezivao Vukelić istjerao iz škole. Vukelić mi je jasno dao do znanja kako zbog komunističkih stavova nikada neću završiti gimnaziju i bio sam prisiljen otići u Smederevo. Tamo sam nastavio širiti komunističke ideje i u roku od šest mjeseci razbucali smo tamošnje ljotićevce. U te dvije godine sam upoznao Srbiju, a jednoga dana i Aleksandra Rankovića Marka, iako u to vrijeme nisam znao tko je on. Iz Smedereva sam se vratio u Slavonski Brod i imenovan sam predsjednikom Okružnog komiteta SKOJ-a. Ubrzo poslije toga počeo je rat.

NACIONAL: Vi ste jedan od organizatora partizanskog pokreta u Slavoniji?

- Prva dva mjeseca okupacije bili smo u poluilegali, i nas nekoliko skojevaca čak smo radili na obnovi jednog mosta kao pripadnici njemačke radne organizacije Todt. Partija je tražila da se ne eksponiramo, a kao radnici Todta bili smo prilično sigurni da nas nitko neće uznemiravati. Tada smo prvi put ugledali stravične prizore leševa koji plutaju Savom iz pravca Jasenovca. Onda je došao 22. lipnja 1941., u Slavonski Brod je stigao sekretar KP Hrvatske Rade Končar, a ja sam osiguravao teren na kojem je održavana okružna partijska konferencija. Ubrzo je dotrčao jedan od drugova i uzviknuo: “Njemačka je napala SSSR.” Končar nas je pogledao i rekao: “Hitno moram u Zagreb, a vi ste mobilizirani i od danas ste vojnici.” Đuro Balenović, kasniji general i Titov ađutant, i ja još smo neko rijeme ostali raditi u Todtu, ali javljeno nam je da Nijemci i ustaše pripremaju uhićenje komunista, i tada smo pobjegli iz Slavonskog Broda. Već početkom srpnja formirali smo partizanski odred u kojem su bila 23 borca, gotovo sve Hrvati, osim dvojice Srba. Iako smo obavili određene sabotaže, u početku nismo bili pretjerano opasni, ali kroz šest mjeseci pretvorili smo se u pravu vojnu formaciju.

NACIONAL: U ratu ste postali kontraobavještajac i na tom poslu ostali gotovo cijelu karijeru?

- Počeci su bili teški, cijelu zimu 1941/42. obilazio sam sela, išao od kuće do kuće uvjeravajući ljude da nam se pridruže u borbi protiv ustaškog terora. Ali do kraja 1942. stvorili smo snažnu vojnu silu i na području Slavonije imali jednu diviziju. Kada sam obolio od pjegavog tifusa, odlučeno je da formiram pozadinske jedinice u istočnoj Slavoniji, i tu počinje moja kontraobavještajna karijera. Bio sam politički komesar toga područja, a sekretar Okružnog komiteta bio je moj brat Milan. U Slavonskom Brodu počele su nam padati neke veze, a otkrili smo agente koji su ubačeni u naše redove. Onda se pojavio kurir Vrhovnog štaba, neki Srijemac s nadimkom Lala, koji je imao domobranske i njemačke propusnice. Ubrzo nakon što je otišao uhićene su dvije njegove veze, pa sam odlučio da ga presretnemo i vidimo što se događa. Nismo to smjeli napraviti jer je bio kurir Vrhovnog štaba, ali naposljetku je priznao kako ga je vrbovala i Ustaška nadzorna služba, ali i jedna veza engleske agenture. Sve je bilo isprepleteno, postojala je engleska linija, ali nju je kontrolirao UNS. Špijun nam je iduće noći pobjegao, no uhićen je 1945 i strijeljan. Stjecajem okolnosti, ovaj slučaj i loše stanje u kojem su se nalazile moje noge odgovorni su za moju kontraobavještajnu službu.

NACIONAL: Koliko mi je poznato, 1945. ste pokušali napustiti vojsku i vratiti se u civilni život.

- Poslije rata je cirkulirala anketa s pitanjem što bismo željeli raditi, a ja sam napisao kako hoću napustiti armiju i studirati književnost. U to sam vrijeme bio načelnik KOS-a u Novom Sadu i poslije desetak dana, zazvoni telefon na mojem stolu. S druge strane čujem: “Ovde sekretar druga Marka. Drug Marko naređuje da mu se javite sutra u devet sati.” Pomislio sam da je ljut jer sam nešto prije uhitio više sovjetskih oficira koji su se opijali, pljačkali i silovali. Došao sam u Beograd, a Ranković tri minute nije dizao glavu, onda me je pogledao i rekao: “A, student.” Nisam shvaćao što govori dok me nije pitao kako zamišljam da zadržimo vlast kada naši najvredniji ljudi žele studirati. “Ne dolazi u obzir, svaki bivši đačić sada bi završavao školu. Ne može, nama trebaju ljudi.” Nisam se usprotivio, ali iskoristio sam priliku ispričati da sam uhitio oficire Crvene armije. Nakon nekoliko dana naredio mi je da ih predam Sovjetima u Subotici, samo bez lisica. Tako je završilo moje studiranje. Nikada se nisam vidio kao vojnik i general, ali život je otišao u tom smjeru.

NACIONAL: Kada ste upoznali Tita?

- Još u ratu sam čuo njegovo ime, a 1949., poslije Rezolucije informbiroa smo se i osobno upoznali. Tito je pozvao na ručak sve nas načelnike Ozne, kako bi izravno čuo kakva je situacija u armiji. Bilo je to malo prije nego je otišao na operaciju žuči.

NACIONAL: Onda ste 1963. postali prvi čovjek KOS-a?

- Najprije sam 1963. premješten za pomoćnika načelnika Generalštaba za pitanja administracije, a onda me nakon pola godine nazove načelnik KOS-a Jefto Šašić i kaže: “Dolaziš umjesto mene. Javi se odmah Ivanu Gošnjaku, on će ti sve reći.” Otišao sam do Gošnjaka koji je bio načelnik Generalštaba, a on mi je objasnio da su “drug Stari, Marko i on donijeli odluku da preuzmem dužnost načelnika Službe bezbednosti JNA”. Na toj funkciji sam ostao do sredine 1971., kada sam imenovan za specijalnog savjetnika predsjednika Republike i vrhovnog komandanta za pitanja sigurnosti. Godine 1973. otišao sam na dugo bolovanje koje je trajalo šest godina i tri mjeseca. Nakon toga sam se vratio i do umirovljenja bio predsjednik savjeta za Civilnu zaštitu SFRJ.

NACIONAL: Povijest vas pamti iz 60-ih, kada ste vi i Stevo Krajačić bili glavni Titovi saveznici protiv Aleksandra Rankovića.

- Ne mogu govoriti o Krajačiću jer nas dvojica nikada nismo bili bliski. Slučajno sam ga upoznao sredinom 50-ih u Kostreni, ali s njim nikada nisam radio i neću ulaziti u to što je on radio u vezi s Rankovićem. Ja sam činio ono što mi je dano u zadatak, bilo je to službeno i legitimno jer sam bio sekretar tehničke komisije koja je trebala ustanoviti je li Tito ozvučen ili nije.

NACIONAL: U Srbiji prevladava mit o Rankoviću kao žrtvi. Je li on bio stvarna opasnost za Tita?

- Tu su dvije stvari, politika i Ranković. Pitanje je koja se politika okupljala oko Rankovića i da li bi je on izgurao, ali neosporno je kako su se oko njega grupirali ljudi skloni jakoj centralnoj državi. To je uključivalo sve poluge od vojske i policije do ekonomije. Druga je stvar koje su snage sve to kasnije htjele iskoristiti, ali to je priča koju ću detaljno ispričati u knjizi na kojoj radim.

NACIONAL: Kako je Tito reagirao kada je saznao da ga Ranković prisluškuje?

- Bio je jako uzbuđen. Rekao mi je da su u njegovoj spavaćoj sobi otkriveni mikrofoni i postavio me za načelnika tehničke komisije koja je trebala ispitati čitav slučaj. Svoj sam posao odradio, a zna se što sam iskopao.

NACIONAL: Koje je vaše mišljenje o Titu?

- Za mene je Tito apsolutno pozitivan i kao čovjek politike i kao čovjek kreacije. Nitko ne može osporiti da je povijesna ličnost, osoba na čelu antifašističkog pokreta i važan saveznički suradnik u ratu. Naravno da je imao i neke ljudske osobine koje možda nisu bile na takvoj razini, ali Josip Broz Tito mi nikada u životu nije dao ni jedan zadatak koji bi mirisao na nešto protuzakonito. Nikada mi nije rekao da nađem nešto protiv nekoga. To je kriterij na temelju kojega ocjenjujem kvalitetu ljudi.

NACIONAL: Spominjete Jovanku Broz, a upravo vas je ona eliminirala iz Titova kruga. Koliki je bio njezin utjecaj?

- Nerado pričam o tome. Činjenica je da je u povijesti bilo malo velikih ljudi na koje nisu utjecale žene. Isto se dogodilo i Titu. Jovanka je kao supruga imala pozitivno mjesto, ali stvari su krenule po zlu kada je počela razmišljati da je ona drugi Tito. Nikada se nisam petljao u tuđe privatne živote i u tom smislu, Titov privatni život me interesirao u mjeri u kojoj je utjecao na njegovu sigurnost. Tako me i Jovanka Broz interesirala onoliko koliko je bila dio tog problema, a bila je.

NACIONAL: Kako je Tito proživljavao raskid s Jovankom?

- Bilo je to apsolutno teško razdoblje u njegovu životu. Teško je ući u nečiju intimu, i on joj je malo vjerovao, a malo nije. Ali ljudi su vidjeli njezine ambicije, koliki ima utjecaj na Tita, i pokušali su to iskoristiti. Tito je Jovanku branio, a ja sam znao da će ona morati otići.

NACIONAL: Teško je braniti Titovo suprotstavljanje liberalizaciji. On nije bio demokrat, a kamoli zagovornik višestranačja.

- Zar nije višestranačje kada imate šest republika i dvije pokrajine? Tito je vjerovao da se različiti društveni interesi mogu razriješiti kroz široku frontu u kojoj će svatko moći dati doprinos. U njegovu svijetu bila je to supstitucija za višestranačje, a Tito je vjerovao da se različiti interesi mogu uskladiti preko Partije. Bio je potpuno svjestan da se decentralizacija mora nastaviti, a republike i pokrajine trebaju dobiti veću samostalnost. No shvaćao je što se događa i nekoliko puta mi je rekao: “Ići će sve to k vragu ako ovako nastavimo.”

NACIONAL: Je li Tito 1971. namjeravao uhititi Savku, Tripala i ostale vođe maspoka?

- Nikada. Znao bih da su postojali takvi planovi, ali nije ih bilo. Druga je priča to što su ljudi završili u zatvorima, i to je loša politika. Zatvor je krajnja nužda, i kada sam vodio KOS, bilo je to razdoblje u kojem je najmanje ljudi završavalo u zatvorima.

NACIONAL: Kada ste upoznali Franju Tuđmana?

- Poznajemo se iz rata, 1943. smo sudjelovali na trodnevnom tečaju u Voćinu. Došli smo nas trojica iz Slavonije, iz gornje Hrvatske bili su Tuđman i još dvojica, a Mile Počuča je držao predavanja iz marksizma, politike i strategije. Tuđman je došao uredan, elegantan i izbrijan, radio je bilješke, za razliku od nas koji smo pušili i bili razdrljeni. Ostavio je dojam pažljivog đaka koji je došao slušati i odgovarati na pitanja. Ponovo smo se sreli u poslijeratnom Beogradu. On je radio kod Gošnjaka u kadrovskoj službi, a ja sam postao pomoćnik Jefti Šašiću. Sretali smo se, Tuđman je jedno vrijeme bio predsjednik Sportskog društva Partizan, dolazio je k meni, razgovarali smo o kadrovskim pitanjima i profesionalno surađivali. Sretali smo se u Domu armije i Generalštabu, a nakon što je napustio Beograd susreli smo se tek 1991. U dogovoru s njim, Mesićem, Manolićem i Boljkovcem pokušao sam učiniti nešto da neutraliziramo JNA, ali nisam naišao na pozitivan odgovor kod Veljka Kadijevića. Kadijević je oko Hrvatske bio kategoričan: “Priznajem rezultate svih višestranačkih izbora, osim u Hrvatskoj”, rekao mi je, i to je bio kraj.

NACIONAL: Jeste li kod Tuđmana u Beogradu zapažali hrvatski nacionalizam?

- Nemam takvih informacija. On je bio čovjek koji je držao do sebe, volio je biti viđen i zapažen i pokušavao se afirmirati kroz pisanje. Kada sam se vratio iz Beograda u Premanturu, ostao sam bez mirovine, i Tuđman je za mene intervenirao preko Hrvoja Šarinića. Ne znam kako je saznao za moje probleme, ali nazvao me Šarinić i vrlo brzo mi je priznato pravo na mirovinu.

NACIONAL: Ljudi su se i vas bojali?

- Nažalost ljudi se boje. Zapravo, tu ima puno mistifikacije i nerazumijevanja, a to je samo posao. Amerikaci su praktičniji i oni govore o špijunaži, dakako, osim o tajnama, a to sam ja zagovarao.

NACIONAL: Zašto ste se vratili u Istru?

- Izgleda kako su selidbe moja sudbina. U životu sam promijenio šest država: Italiju, Kraljevinu SHS, prvu Jugoslaviju, SFRJ, Miloševićevu krnju Jugoslaviju, a sada živim u Hrvatskoj. Povijest ne bilježi ljudske sudbine, ali one grade povijest.
Ivan Mišković za sebe kaže da se s fašizmom prvi put susreo još kao beba. Kad je imao samo deset mjeseci, s obitelji je morao napustiti rodnu Premanturu i pred fašistima se skloniti u Slavonski Brod. „Majka me na rukama kao 10-mjesečnu bebu prenijela preko Rječine na Sušak, a kažu da sam prohodao u vlaku koji nas je prevezao do Zagreba, gdje se nalazilo prihvatilište za Istrane koji su bježali pred fašističkim terorom“, prisjetio se. U politiku je ušao kao 15-godišnjak, kad je postao član SKOJ-a. Tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovao je u organizaciji partizanskog pokreta u Slavoniji, te postao kontraobavještajac. Tita je upoznao 1949. godine, 1963. postao je načelnik Službe bezbednosti JNA, a 1971. specijalni savjetnik predsjednika Republike i vrhovnog komandanta za pitanja sigurnosti. Do svog umirovljenja bio je predsjednik savjeta za Civilnu zaštitu SFRJ.

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Iz Istre..

Počalji  Milan Čet Jul 25, 2013 9:15 pm

Nakon Prvog svjetskog rata potpisan je Rapallski ugovor između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije) i Kraljevine Italije (12. studenog 1920.) kojim je Italija stekla većinu Istre s Trstom, izuzevši otok Krk (Veglia) i dio općine Kastav, koji su ostali u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Rimskim ugovorom (27. siječnja 1924.) Italija je preuzela također Rijeku za koju se planiralo da postane nezavisna država.

U tim područjima provodila se prisilna politika talijanizacije stanovništva tijekom 1920-ih i 1930-ih[25]. Čak i tijekom kratkog preliminarnog razdoblja okupacije (1918.-1920.) Italija je započela politiku asimilacije Hrvata i Slovenaca. Rezultat toga bilo je zatvaranje klasične gimnazije u Pazinu, srednje škole u Voloskom (1918), zatvaranju slovenskih i hrvatskih osnovnih škola i progonstvom nekih istaknutih Hrvata i Slovenaca na Sardiniju i ostala mjesta u Italiji. Štoviše, postojala su djela fašističkog nasilja koje vlast nije sprječavala, poput spaljivanja Narodnih domova u Puli i Trstu koje su preko noći izveli fašisti uz pomoć policije (13. srpnja 1920.). Situacija se još jače pogoršala nakon aneksije Venecije i Julijske krajine, posebice nakon Mussolinijeva dolaska na vlast 1922. godine. Službena politika nacionalnog čišćenja nije bila pod nikakvim međunarodnim suprostavljanjem, budući da se Italija nije obvezala manjinskim pravima niti u mirovnim ugovorima niti Rapalskim ugovorom.

U Istri uporaba hrvatskog i slovenskog jezika u upravi i na sudovima već je bila zabranjena tijekom okupacije (1918-1920). U ožujku 1923. prefekt Julijske krajina (Venezia Giulia) zabranio je uporabu hrvatskog i slovenskog u upravi, dok je njihova uporaba na sudovima zabranjena kraljevskim dekretom 15. listopada 1925. godine. Smrtni udarac slovenskom i hrvatskom školskom sustavu u Istri zadan je 1. listopada 1923. sa školskom reformom ministra Giovannija Gentilea. Aktivnost hrvatskih i slovenskih društava i udruženja (Sokol, čitaonice, itd.) već je bila zabranjena tijekom okupacije, ali posebno izričito nakon Zakona o udruženjima (1925.), Zakona o javnim demonstracijama (1926.) i Zakona o javnom redu (1926.). Sva slovenska i hrvatska društva te sportska i kulturna udruženja prestala su sa svim aktivnostima u skladu s odlukom prvoncijskih fašističkih tajnika s datumom 12. lipnja 1927. Na posebnu zapovjed tršćanskog prefekta 19. studenog 1928. političko društvo Edinost (Jedinstvo) je raspušteno. Hrvatski i slovenski suradnici u Istri, koje su isprva preuzele pulske i tršćanske štedionice, postupno su likvidirani[26]. Nakon ovog potpunog raspuštanja svih slavenskih političkih, kulturnih i ekonomskih organizacija, organiziran je oružani otpor protiv talijanske uprave (vidi TIGR), uzrokujući nove represije, koje su još jače zagorčale odnose među dvama zajednicama.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty U nizu..."smrdjivih novina"

Počalji  Milan Ned Avg 11, 2013 3:31 pm

http://www.kurir-info.rs/pajtic-se-kao-tito-brcka-na-brionima-clanak-932301

Pajtic, i svi redom ukljucujuci i novinara, mogu mnogo pametnijih stvari da nauce uz Brijune.. od Tita i Istrana,vrlo je prostacki, rukovati imenom Tita na takav nacin, sta je stvarna namera clanka...da se Srbija, Vojvodina okrene Staniji ,Ceci..?? Istra, je odavno poznati region, sa priateljskim namerama u bivsoj i sada "nepostojecoj YU",,zamerate Istri, sto nije prihvatila mrznju kao resenje...?

Twisted Evil Twisted Evil Twisted Evil Twisted Evil Twisted Evil 

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Istrijan tvrdi,

Počalji  Milan Ned Sep 08, 2013 1:40 pm

"Ukidanje autonomije Vojvodini i Kosovu", "4 srpska glasa u Predsednistvu", "monetarni udar Srbije", "odbijanje konfederacije"...

Sve su to razlozi koje Rvati navode kao razloge za svoje otcepljenje.

A razlog je samo jedan i jedini. Tisucljetni san. I sam Tudjman je to nekoliko puta istakao.

Da su svi Srbi klekli na kolena i svakom Rvatu ponaosob popusili po kurac, Rvati bi se opet otcepili. Jednostavno, kako je to lucidno primetio veliki vojskovodja Zivojin Misic: "Sta god da im damo nece biti zadovoljni, to je jednostavno takav narod".

Naravno, tu je bio i Zapad cije su kurceve Rvati gorljivo zeleli da puse ali su ih nepokorni Srbi u tome sprecavali i to je bio jedan razlog...
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Re: SLOBODNA DRZAVA ISTRA

Počalji  Milan Uto Sep 12, 2017 1:46 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

SLOBODNA DRZAVA ISTRA Empty Re: SLOBODNA DRZAVA ISTRA

Počalji  Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu