Dan zena

Danas se cesto govori o pravima covjeka, pravima koja bi trebala biti zagarantovana samim rodjenjem. Govori se o elementarnim pravima u pojedinim drzavama i narodima gdje je demokratija jos nerazvijena do prava koja dosezu anarhiju i stapaju se sa ideologijom savremenog drustva.
Feminizam je naziv za grupu ideologija i politickih pokreta kojima je cilj bio poboljsanje polozaja zene u drustvu, odnosno izjednacavanje prava zena s pravima muskaraca. Nastao je kao posljedica industrijske revolucije u XIX vijeku. Razvojem strojeva doslo je do smanjenja potrebe za radnom snagom. Time je eliminisana jedna prednost muskaraca u odnosu na zene. postale su znacajni dio radne snage, posebno u toku I svjetskog rata kada su zamjenile muskarce u tvornicama.
U pocetku pokret se ispoljavao u 2 oblika
kao pokret za povecanje plata
kao pokret davanja prava glasa.
Vremenom doslo je do promjena u tradicionalnom polozaju zena u drustvu koje izjednacavaju muskarce i zene u poslu. Jos uvijek su plate zena manje nego muskaraca.
Ova borba sa zavrsenim fazama u kapitalizmu nastavljena je u socijalizmu . Na savremenu zenu se stavlja veliki teret svakodnevne borbe. Ona rjesava egzistencijalna pitanja, odgaja i brine se o djecu, u vjecitoj borbi je za ocuvanje ili trazenje stalnog posla.
Na podrucju Jugoslavije jos su 1918. osnivane su organizacije zena. Socijaldemokratkinje su osnivale Saveze u sklopu Socijalisticke radnicke partije (komunista) SRP(k) pocev od 1919. Od 1931. djeluje Liga zena za mir.
U toku II svjetskog rata u dokumentima pod naslovom "Zadaci i ustrojstvo narodno oslobodilackih odbora" zenama je potvrdjeno aktivno i pasivno biracko pravo koje su one vec 1941. godine koristile prilikom izbora za narodne odbore
U decembru1942. godine odrzana je Prva zemaljska konferencija zena. Na njoj je osnovan Antifasisticki front zena koji je djelovao do 1953.godine.
Jugoslavija je u ratu izgubila 1 700 000 stanovnika - od toga oko 600 000 zena. U NOP ucestvovalo je oko 2 000 000 zena. U vojnim jedinicama bilo je oko
110 000 žena. Od 305 000 poginulih boraca 25 000 su bile zene, a od 405 000 ranjenih 40 000 bile su zene.
Dan zena je simbol borbe zena za njihova prava. Rodjen je izmedju XIX i XX vijeka. To je bio period industrijske revolucije, kriza i radikalnih ideologija. Ovaj dan postao je nezaobilazan oblik drustvenog zivota, koji u sebi nosi korjene protesta i politickog aktivizma.
Vrijeme pred pocetak ovih borbi obiljezeno je spolnom segregacijom. Mali broj zena bio je zaposlen u Industrijskim zemljama. Zene su radile u tekstilnoj industriji i u domacinstvima kao pomocno osoblje. Taj rad bio je veoma malo placen.
U vrijeme krize, koja pogadja industriju, zene su se nasle u jos tezem polozaju, posebno one koje nisu pripadale sindikalnim organizacijama.
U Evropi, Velikoj Britaniji, Americi i u Australiji ta borba se vodi za pravo glasa i vec u to vrijeme su se naslucivale velike promjene.
Tu njihovu borbu podrzavali su Sindikati i nezavisna zenska udruzenja, koji su 1903. godine osnovali Ligu ženskih sindikata (Women's Trade Union League). Cilj joj je bio da radnicama pomogne da osnaze u svojoj borbi.
Zadnje nedjelje u februaru 1908. americke socijalistkinje organizovale velike demonstracije. Pored prava glasa trazile su i ostvarenje politickog i ekonomskog prava. U demonstracijama je ucestvovalo oko 2000 ljudi.
Oko 30000 radnica tekstilne industrije organizovalo je generalni strajk 1909. u SAD. Strajk je trajao oko 13 sedmica. Finansijski strajk je pomogla Liga zenskih sindikata.
Socijalistkinje i feministkinje prihvatile su 1910. Dan zena. Te godine u Kopenhagenu odrzana je II konferencija socijalistkinja na kojoj je prisustvovala delegacija Sindikata. snamjerom da predlozi Dan zena kao medjunarodni praznik.
U to vrijeme Njemacka socijalisticka partija zagovarala je pravo glasa za zene i imala je veliki uticaj na medjunarodni pokret. Posebno mjesto u toj borbi imala je Klara Cetkin (Clara Zetkin), koja je potaknuta dogadjajima u Americi, uoblicila zahtjev za obiljezavanje jednog dana u godini, kada bi zene lobirale za svoje interese.
Na Konferenciji je ucestvovalo vise od stotinu zena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalistickih partija, klubova radnica i tri zene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Klare Cetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obiljezavanje Dana žena.

Na Konferenciji je ponovo potvrdjena vaznost prava glasa za zene i to onog koji nece biti utemeljen na vlasnickim pravima. Neki su socijalisti, naime, smatrali da bi se pravo glasa za zene lakse ostvarilo preko ostvarivanja vlasnickih prava dok su se drugi, medju kojima su Njemica Klara Cetkin i Ruskinja Aleksandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude poseban dio socijalistickog programa.

Zatrazeno je i univerzalno pravo glasa – za sve odrasle zene i muskarce. Jedna od odluka konferencije je i da se nocni rad proglasi stetnim za zdravlje zena. Tome su se usprotivile radnice iz Svedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo nocni rad neophodan izvor prihoda. Zatrazeno je i da se prava udanih majki izjednace sa pravima samohranih, za sto se zestoko borila Aleksandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.
Kao rezultat odluka u Kopenhagenu, Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. 1911. u Austriji, Danskoj, Njemackoj i Svicarskoj. Slavilo ga je vise od milion zena i muskaraca. Zahtijevali su pravo glasa za zene, omogucavanje prava na rad, profesionalno usavrsavanje i ukidanje spolne diskriminacije
25.03.1911. doslo je do pozara, kao posljedice losih radnih uslova u New Yorku. U tom pozaru poginulo je vise od 140 radnica, uglavnom italijanskih i jevrejskih imigrantica. Ovaj dogadjaj imao je jak uticaj na radno zakonodavstvo SAD.
Zadnje sedmice u februaru 1913.-1914. prvi put obiljezen je u Rusiji, kao dio mirovnog pokreta. U drugim zemljama Evrope obiljezen je na 08. ili oko 08. marta. obiljezavanje je bilo kao antiratni prosvjed ili kao solidatnost sa ruskim zenama.
Rusija je ostala bez 2 miliona vojnika. 1917. zene su ponovo zadnje nedelje u februaru obiljezile Dan zena. zahtjevale su pravo na "kruh i mir". vlast je pokusala da sprijeci ovaj prosvjed, ipak su zene krenule.
Cetiri dana poslije ruski je car je abdicirao a privremena vlada zagarantirala zenama pravo glasa. Ta je istorijska nedelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inace koristio, na 8. 03, uzeta kao dan kada će se u cijelom svijetu obilježavati međunarodni praznik - Dan zena.
Od 1946. ovaj praznik se slavi u mnogim zemljama, ali, ne i u Francuskoj koja ozvaničava Dan žena tek 1982. godine, na početku prvog mandata Françoisa Mitteranda

Nekadasnja obiljezavanja 08. marta bila su uvod u ono sto je cekalo savremenu zenu XXI vijeka.

Kolika su prava zena danas?
Danas veliki mocnici svijeta zanemaruju ulogu zene u drustvu. Oni je sve vise opterecuju u borbi za opstankom.
Stavljaju je u rang sa muskarcem, iako ona po izdrzljivosti i fizionomiji ne moze da se poredi sa muskarcem.
U zemljama treceg svijeta, jos uvijek nisu ostvarena njihova elementarna prava. Ugrozeno je njihovo pravo na zivot. Veliki broj tek rodjenih djevojcica biva ubijeno u Indiji, Pakistanu, Kini jer ih iz nazadnih i shvatanja roditelji ne zele.
Zene cesto nemaju pravo na izbor partnera. Tu se javljaju dogovoreni brakovi, koji su se odrzali i kod nas u romskim porodicama.
Cesto su zene izlozene nasilju, posebno u zemljama gdje se tretiraju kao robovi. Vise bi se trebalo govoriti i o poligamiji.
Feminizam bi imao dosta reci o svim ovim problemima savremene zene.
Bucniji savezi udruzenja zena feminizam su shvatili i podlozili za praznjenje negativne energije. Prava i sloboda zena brkaju se teznjom da se zena izvrgne ruglu.
Na jednoj strani u Nigeriji, Somaliji zene bivaju silovane, ubijane, zapaljene, a na drugoj u bogatim zemljama zena se izvrgava ruglu od mode, pornografije, umjetno postavljenih sex simbola na kojima se zaradjuju milioni dolara. Sve ovo rusi njenu ljepotu i vaznost, uzvisenu ulogu majke, namecuci vanredno visoke zahtjeve spoljasnjeg izgleda, tjelesne dopadljivosti, pa tako daleko od objektiva foto kamera po psihijatrijskim i drugim ustanovama umiru mlade djevojke od anoreksičnosti, bulimije i drugih oboljenja koja su proizvod danasnjeg drustva u kome zivimo
Pred savremenom zenom nalazi se jos dugotrajna borba.

* ana drugoj strani, a na drugoj strani..naprid partizani...* brod se zvao *Slavica*....na zalost, mnogonzena je igubilo pravo na radno mesto, pravo na skolovanje osim imucnih..lecenje..i niz prava vezano za ljudska prava ..KAPITALIZAM !