FORUM - Web magazin KOMUNISTI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Komunisti Srbije

+7
pobunjeni
danko
Kit Karson
pedjaza
Janko
Koba
pol robson
11 posters

Strana 24 od 27 Prethodni  1 ... 13 ... 23, 24, 25, 26, 27  Sledeći

Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty press online nece da objavi !

Počalji  Milan Uto Jul 22, 2014 9:21 pm

Kako bi došli do indeksa u okviru mera afirmativne akcije upisa Roma, koja između ostalog znači upis o trošku budžeta, neromski građani, pre svega Srbi, sve češće se izjašnjavaju kao Romi i tako istiskuju ovu manjinsku zajednicu sa fakulteta, rekao je danas Tanjugu predsednik Nacionalnog saveta Roma Vitomir Mihajlović itd
.........................................................................................................................................................................................................................................
Pitam, od cigle,sadrzaja...svega sto je objjekt za studije...dali je to "minuli rad roma"..mozda "ktitor ostavina romskih djedova"..pa su oslobodjeni troskova..kakvo to pravo i zasluge akceptiraju i nece zajednicke uslove "zivota,rada,studiranja". affraid affraid affraid affraid Twisted Evil Twisted Evil Question 
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Bezobrazni Srbi, imaju i vise bodova

Počalji  Milan Uto Jul 22, 2014 9:56 pm

Afirmativna mera za Rome, naveo je Mihajlović, osim besplatnog školovanja, znači i smeštaj u domu, stipendije, pa ne čudi što se sve više uglavnom Srba, ali i Bugara, Mađara, izjašnjava kao Romi.
Ovom zloupotrebom, prema njegovim rečimam,...hebote.." ugrožena su romska deca sa manjim brojem bodova".., jer ih potiskuju sa liste oni koji su se izjasnili kao Romi "za jednokratnu upotrebu", a donose više poena iz srednje škole. affraid  affraid  affraid  affraid 


Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Milan Pet Jul 25, 2014 12:45 pm

"Socijalistička revolucija, koja ima zadatak da potpuno oslobodi ličnost putem ukidanja vladavine čovjeka nad čovjekom, to jest ostvarenja besklasnog komunističkog društva kao više faze socijalizma, ne može svoj cilj postići "preko noći". To će ostvariti tek buduće generacije, što ne znači da izgrađivanje više faze socijalizma treba prebaciti u daleku budućnost kao što je to u praksi činio Staljin (1879.-1953.) koji je lansirao "teoriju" po kojoj država odumire jačanjem, odnosno povećanjem nasilja.
Znači trebalo se sprovesti obrazovanje cjelokupnog stanovništva, kako je i rađeno kroz besplatno obavezno osmogodišnje školovanje, i time dići svijest ljudi na nivo da mogu samostalno da uviđaju potrebe i da donose odluke koje će dovesti do prosperiteta cjelokupne društvene zajednice. Znači razvoj je trebao da teče u tom smjeru da oni koji rade budi i ti koji će upravljati svojim radom. Znaci decentralizacija je vodila ka donošenju 1950. godine zakona o radničkom samoupravljanju.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Postovani drugovi i drugarice, nije vreme za kukavice !

Počalji  Milan Sub Jul 26, 2014 2:39 pm

Britanski list The Times: NATO planira znatno pojačati bazu u Poljskoj za mogući direktan sukob s Rusijom, iz perspektive ruskih generala ovo je "priprema za blitzkrieg na Rusiju"  affraid affraid affraid 
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Milan Uto Jul 29, 2014 1:55 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Sta,ako bi "umesto sankcija"..

Počalji  Milan Ned Avg 03, 2014 10:09 am

Srbija izvozila vagone u Rusiju,koja trenutno potrazuje 80.000 komada, i moze sopstvenom proizvodnjom da obezbedi oko 40.000 komada a ostalo...prosudite sami ? affraid  affraid  affraid  affraid  affraid 
.........................................................................................................................................................................................................................................
Beloruske železnice zainteresovane su da postanu poslovni partner Železnica Srbije, saopštilo je danas srpsko železničko preduzeće.
Kako se navodi u saopštenju, na sastanku ambasadora Belorusije u Srbiji Vladimira Čuševa i generalnog direktora Železnica Srbije Dragoljuba Simonovića, ocenjeno je da bi železnička industrija dve države mogla zajednički da proizvodi vagone za svoje potrebe, ali i za tržište. Twisted Evil  Twisted Evil  Twisted Evil  Twisted Evil  Twisted Evil  Twisted Evil 
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Vucicu...

Počalji  Milan Sre Avg 06, 2014 1:11 pm

Hm,hmm..'primi naske na splavove beogracke'..?

Становништво француских руралних области се брзо увећало, што је натерало многе сељаке да потраже бољи живот у градовима. Са друге стране, буржоазија се плашила и дистанцирала од радничке сиротиње. Многи необразовани радници су радили од 12 до 15 сати дневно онда када су имали запослење, живели су у скученим сиротињским четвртима оптерећени прљавштином и болешћу. И традиционалне занатлије су осећали притисак индустријализације, због које су пропали њихови еснафи.
Стање у немачким државама је било слично. Делови Пруске су тек почели да се индустријализују. Током 40-их година 19. века аутоматизована производња у текстилној индустрији је донела јефтину одећу која се уништила ручну производњу немачких кројача. Реформе су решиле најнепопуларније одлике сеоског феудализма, али су индустријски радници остали незадовољни и тражили су веће промене.
Градска радничка класа није имала избора осим да потроши половину својих прихода на храну, коју су чинили хлеб и кромпир. Као последица подбачаја у принносима, цене хране су скочиле и потражња за индустријском робом се смањила, што је повећало незапосленост. Да би се решио проблем независноти, роком револуције су организоване радионице за људе заинтересовене за грађевинске радове. Власти су такође основали радионице за жене када су се оне побуниле. Занатлије и незапослени радници су уништавали машине када њихови социјални захтеви не би били испуњени.
Руралне области
Пораст броја становништва је довело до недостатка хране, проблема због малих земљишних поседа и миграција, и у оквиру Европе и ван ње, нарочито у Северну Америку. Током 1845. и 1846, пламењача кромпира је изазвала велику глад у северној Европи. Последице пламењаче су се најтеже осетиле у Великој глади у Ирској, али су такође скоро изазвале глад у Шкотским планинама и широм континенталне Европе.

Богатство аристократа и њихова моћ су били синоними са власништвом над обрадивим земљиштем и контролом над сељацима. Незадовољство сељаштва је екплодирало током револуционарне 1848. године.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Kuka kao damjanov zelenko...

Počalji  Milan Sre Avg 06, 2014 5:17 pm

Daj te mi IMT na dve godine...

Београд – „Имам све што је потребно – моделе, опрему, технологију, развој и људе. Држави бисмо могли да вратимо новац који уложи и још да зарадимо и да јој онда – вратимо фабрику“, тврди дугогодишњи директор , кога многи радници и грађани памте га као ”тракторску легенду”.
Радовић, наравно,… affraid affraid affraid affraid affraid 
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Kulturna i "nova duhovna scena"...?

Počalji  Milan Čet Avg 07, 2014 11:02 am

Svako vreme nosi svoje breme, kao i press online naslov "vaskrsao Kacavenda", izgleda " neprimecen". Nekada, davno, jahali su popove,upredali im brkove i zulufe sada popovi "jasu njihovu decu i unuke".. Neki, kazu da su pop Cira i pop Spira, sa gadjenjem odbili poziv da prisustvuju "skupu", i zatrazili hitno penzionisnje bez foliranja,na kome, rame uz rame, sedi patrijarh Srpski Irinej,Dusan Kovacevic,Matija Beckovic..Emir Kusturica..spremajuci "novu verziju pop Cira i pop Spira". Cool Cool Cool Cool Cool 
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Poslato na "CPUSA"

Počalji  Milan Pet Avg 08, 2014 1:41 pm

AMERIČKI KONGRESMEN: Srbi su naš najvažniji saveznik! (VIDEO)

Na kraju rata smo ipak izabrali pogrešnu stranu. Odabrali smo Tita umesto Mihailovića. Nismo prepoznali njegovo požrtvovanje - kaže kongresmen Ted Pou
Ukupno komentara 82

Printskrin: Youtube/chauncey bill AMERIČKI KONGRESMEN: Srbi su naš najvažniji saveznik! (VIDEO)

Američki kongresmen Ted Pou je pred Kongresom, na sednici održanoj 11. juna ove godine, izjavio da je njihov jedini pravi zaveznik srpski narod.

On je u svom govoru izjavio da je Srbija bila lojalan saveznik u oba rata, istakavši da je u Prvom svetskom ratu i pored toga što je bila jedan od pobednika, pretrpela velike gubitke.
Foto: Miloslav Samardžic/Album đenerala Draže

Foto: Miloslav Samardžic/Album đenerala Draže

- Ne treba zaboraviti i velike žrtve koje je srpski narod imao i tokom Drugog svetskog rata – istakao je Pou.

Za vreme Drugog svetskog rata, srpski narod je pod vođstvom generala Draže Mihailovića spasio preko 500 američkih pilota.

General Mihailović je sa svojim ljudima spasavao pilote sakrivajući ih u srpskim kućama po selima kako bi ih spasio od nacista - rekao je kongresmen, dodavši da je tokom šestomesečne spasilačke misije “Haliard” spaseno 512 pilota njihove vojske.
Printskrin: Youtube/chauncey bill

Printskrin: Youtube/chauncey bill

- Nijedan američki pilot tokom te misije nije stradao, ali su Srbi pretrpeli ogromne gubitke dok su ih evakuisali na bezbedna mesta – istakao je Ted, pa nastavio:

- Nažalost, na kraju rata smo ipak izabrali pogrešnu stranu. Odabrali smo Tita umesto Mihailovića. Nismo prepoznali njegovo požrtvovanje – rekao je na kraju svog izlaganja Ted Pou.  affraid  affraid  affraid  affraid  affraid  affraid 

......................................................................................................................................................................................................................................
Nisu samo četnici spasavali pilote

Partizani su spasli 1.585 pilota i članova posade, tvrdi predsednik Subnora Slavko Popović
Slavko Popović (Foto R. Krstinić)

General-major Slavko Popović (86), predsednik Subnora u šest mandata, s prekidima od 1982. do danas, tvrdi za „Politiku” da nisu samo četnici spasavali savezničke pilote tokom Drugog svetskog rata. „Mi partizani smo to godinama činili. I to mnogo više nego četnici! Po nekim podacima kojima raspolažemo, oni su spasli ukupno 263, a mi 1.585 pilota i članova posade”, navodi ovaj iskusni vojni starešina rodom iz Vladičinog Hana, koji je ceo rat proveo na jugu Srbije. General Popović napominje da su svih 180 njihovih odbora u Srbiji uputili protestna pisma Višem sudu u Beogradu, gde se razmatra rehabilitacije Draže Mihailovića. Zato mu, kako kaže, smeta što se u poslednje vreme toliko potencira uloga ravnogoraca u spasavanju američkih i britanskih vazduhoplovaca.

– Mi smo imali nekoliko aerodroma širom Srbije, s kojih smo slali ranjenike za Italiju i vraćali izlečene, pa smo tim putem evakuisali i oborene američke i britanske pilote. To su bili aerodromi na Širokoj planini, kod Bojnika i kod Kosančića. Već početkom oktobra 1943. dobili smo u Srbiji prvu savezničku misiju, kada je i prekinuta pomoć četnicima, posle dogovora Čerčila, Ruzvelta i Staljina. Dobili smo desetak misija, američkih i engleskih, s 32 člana, koje su bile namenjene komandama divizija i Glavnom štabu Srbije. Aprila 1944. godine prebacili smo ih u Glavni štab Srbije, nedaleko od Bojnika. Sve ovo govori da su odnosi NOVJ sa saveznicima bili više nego bliski. Dobijali smo opremu, odeću, obuću i naoružanje. Ove isporuke su, počev od 1943, stizale padobranom, otprilike jednom mesečno. A od 1944. godine dobijali smo i rusku pomoć – otkriva Popović.

Njegov odred je u leto 1943. primio četiri Amerikanca, pilota, koji su prinudno sleteli u selo Polom kod Vladičinog Hana. U to vreme Popović je bio pomoćnik komesara čete.

– Jedne noći, dok smo se kretali u koloni, doveo ih je naš omladinski funkcioner Dušan Zdravković, koji ih je i pronašao na terenu. Pozdravili smo se najnormalnije s njima, nismo u prvom trenutku ni znali ko su oni. Predstavili su se: Ep, Hari, Žilet i Harvi. Proveli su s nama godinu dana, sve do maja ili juna 1944. godine. U borbama nisu učestvovali, štitili smo ih. Uz njih, bio je tu i italijanski artiljerijski kapetan Luiđi, koji je kasnije bio naš vrsan artiljerac. Delili su s nama i dobro i zlo. Kad je bilo hrane jeli smo svi zajedno, kad nije bilo, gladovali su kao i mi. Naučili smo ih da pevaju partizanske pesme, kao „Crveni istok i zapad” ili „Vorošilov sa severa fašističke bande tera” i druge... Ali, Englezima se to sve nije svidelo, pa su ih kažnjavali što su bili s nama u toliko dobrim odnosima, tako što su im uskraćivali cigarete – napominje general.

Došao je i trenutak rastanka.

– Kada su odlazili sa aerodroma u Bojniku, želeli smo da im poklonimo nešto za uspomenu. Sva četvorica Amerikanaca tražila su da im damo opanke, i za njih i za njihove gospođe! A Ep je posle 30 godina ponovo obišao lokaciju gde su srušeni. Bio je tada vlasnik vojnog otpada u Dalasu, bogat čovek. Doveo je sa sobom književnika, istoričara i geografa da bi im opisao svoj boravak na tom području tokom rata. Došao je u Surdulicu, otišli smo zajedno na Vlasinu i zasadili drvo mira. Posle nekoliko dana boravka, pitali smo ga opet šta da mu poklonimo. Opet je hteo opanke. Ali, ne lezi vraže, nije više bilo nijednog opančara u kraju! Tek posle pet dana sam uspeo da mu pribavim opanke i doneo sam mu ih lično u Beograd, u hotel „Metropol” – dodaje predsednik Subnora.

Na teritoriji Srbije je dejstvovalo tokom rata ukupno 268 britanskih obaveštajaca, kao i 612 pripadnika američkog OSS-a i oko 50 pripadnika iz PVH, anglo-američke službe za propagandu na Balkanu, iznosi Popović egzaktne podatke. Ukupno, 930 osoba. Obaveštajci su, napominje, delovali uglavnom u okviru vojnih misija ovih zemalja kod četničkog i partizanskog pokreta.

– Ovaj impozantan broj ukazuje da su njihove službe ostvarivale uvid u stanje na terenu. Američka vojna misija pri štabu generala Mihailovića, obrazovala je u proleće 1944. štab od sedam Amerikanaca, takozvanu Operativnu grupu za spasavanje vazdušnih posada. Ova grupa je organizovala obnavljanje aerodroma kod sela Pranjani i bila je organizator evakuacije – zaključuje naš sagovornik.
B. Bilbija
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Milan Pon Avg 11, 2014 5:27 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty "banda crvena stvarala" a prava cetnicka banda razvalila"

Počalji  Milan Uto Avg 12, 2014 2:37 pm

Podsetimo, PIK „Takovo“ je još 2003. kupila kompanija „Svislajon“, čiji je gazda poznati biznismen Rodoljub Drašković. U godinama posle privatizacije, „Takovo“ – do tada gigant sa oko 4.000 radnika – razdeljen je na nekoliko organizacionih delova, u kojima je sveukupno ostalo oko 700 zaposlenih.

- Tu privatizaciju sprovela je Demokratska stranka, odnosno njeni visoki funkcioneri Mirko Cvetković, Aleksandar Vlahović i Božidar Đelić, uz pripomoć Milutina Prodanovića (DSS), tada predsednika Skupštine opštine Gornji Milanovac i predsednika tenderske komisije za prodaju „Takova“. Đelić je odmah potom postao predsednik Upravnog odbora „Takova“, a Velimir Ilić, lider Nove Srbije, kraće vreme bio je član tog tela. Zato mali akcionari i mi sindikalci zahtevamo da se preispita svačija odgovornost za ovako lošu privatizaciju, tim pre što su i sam Velimir Ilić, koji je sada ponovo ministar u Vladi Srbije, i novi premijer Ivica Dačić, najavili da će sve sporne privatizacije preduzeća u Srbiji biti preispitane – izjavio je Maksimović na vanrednoj konferenciji za medije.
Precizirajući da su Samostalni sindikat i mali akcionari „Takova“ – osim Vladi i nadležnim ministarstvima – istovetan zahtev uputili i Glavnom inspektoratu rada Srbije, istaknuto je i da ovako loša privatizacija „Takova“ predstavlja jedan od najtežih udaraca milanovačkoj i srpskoj privredi…
……………………………………………………………………………………………………………………………..

Radnici „Prokupca” AD Beograd, čiji su brendovi bili nekad poznate rakije „stomaklija” i „manastirka”, protestovali su juče ispred „Politike” tražeći da država preuzme njihovu firmu i omogući nastavak proizvodnje koja je prekinuta pre šest meseci, od kada oko 300 radnika ne prima plate. Prema njihovim rečima, ovo preduzeće za proizvodnju i promet alkoholnih i bezalkoholnih pića počelo je sistematski da propada od 2007. godine kada je većinski vlasnik postao Slobodan Simić. Među akcionarima koji su se ovajdili od prodaje i proizvodnje rakije izgleda da je bio i tek uhapšeni narko-bos Darko Šarić.

– Slobodan Simić je 2002. godine kupio paket državnih akcija od 24,06 odsto, a ostalo je bilo u većinskom vlasništvu, uglavnom radnika. Ipak bilo je i drugih akcionara – kaže Boško Knežević, ispred radne grupe preduzeća „Prokupac” AD Beograd.

Oko 38.000 akcija kupila je firma „Municipijum S” sa Novog Beograda, za koju radnici sumnjaju da je u vlasništvu Darka Šarića. Njihovu pretpostavku podgrejala je činjenica da je firmu sa Novog Beograda na skupštinskim sastancima „Prokupca” zastupao Andrija Krlović, Šarićev advokat, protiv koga je podignuta optužnica zbog pranja novca za ovog narko-bosa. Inače, „Municipijum” postoji i u Pljevljima, rodnom mestu Darka Šarića, ali se tamo ova firma vodila na ime njegovog brata Dušana i reč je o diskoteci.

– Postepeno, različitim vrstama pritisaka i ucena, deo akcionara prešao je na Simićevu stranu, a on postao većinski vlasnik. Podigao je kredit od Agrobanke, čije je predsednik Izvršnog odbora Dušan Antonić, bio u našem upravnom odboru i takozvanim nesaglasnim akcionarima isplatio akcije. Novac je, među njima, naplatila i firma „Municipijum S”. Zatim se Simić udružio sa firmama „Prokupac” iz Prokuplja, „Simccom” d. o. o. iz Smederevske Palanke i „Simićevo Sićevo” d. o. o. iz Sićeva. Poslednja dva preduzeća su procenjena na veliku vrednost, a u stvari vrede manje nego naša firma koja u Kumodražu ima tri i po hektara zemlje u industrijskoj zoni, pogone za proizvodnju i punjenje, podrume, magacine… Kupovinom ovih preduzeća Simić postaje većinski vlasnik, a od tada počinje naša agonija –objašnjavaju radnici.

Ističu da je njihovo preduzeće smišljeno uništeno, da su se smenjivali direktori, a da su oni koji su hteli da firmu izvuku sa dna bili kritikovani i oterani.

– Pitamo se ko stoji iza cele priče. Podneli smo tužbe Višem javnom tužilaštvu, Osnovnom i Tužilaštvu za organizovani kriminal, zahtev Poreskoj upravi da preispita poslovanje „Prokupca” od 2008. godine i tokove novca. Imamo i informaciju da u Gradskom sekretarijatu za privredni kriminal postoji kompletna dokumentacija o našem slučaju. Kako niko do sada nije pokrenuo nikakav postupak? I kako nikog ne interesuje podatak da je pokradeno oko 20 miliona evra? – pita se Goran Milošević, ispred radne grupe „Prokupac” AD Beograd.

Radnici ističu da su „stomaklija” i „manastirka” dobile više od 1.500 medalja i diploma i bile tražene širom Evrope, u Americi i Australiji.

– Simić je ove brendove stavio pod hipoteku 2012. godine. Za jedan je naplatio oko 105.400.000 dinara, a isto toliko i za drugi. Zatim je taj novac prosledio „Invest-importu”, u koji je uložio osnivački kapital. Iz te firme je našem preduzeću dao pozajmicu, a sada to smatra dugom i potražuje od nas novac – kažu radnici iz radne grupe.

Pokušali smo da kontaktiramo i drugu stranu, Slobodana Simića, ali i njegovog sina, koji je generalni direktor „Invest-importa”, ali se na naše pozive niko nije javio.

Radnici kažu da Slobodan Simić nije u zemlji.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Ljudsko pravo na "paradu ponosa"

Počalji  Milan Pon Avg 18, 2014 3:10 pm

Utah savezna drzava polu pustinja.
Jedan od takvih slučajeva je onaj Mark-a Millera iz Salt Lake City-ja u Utah-u. On je skupljao kisnicu bez valjane dozvole (koja se skupo plaća, op. Ur), zato je uznemirilo vladu Utah-a jer je Miller očigledno „grubo“ krsio zakon. affraid 
„Utah je druga najsusnija drzava SAD-a. Nasa vlada to očigledno uporno ne shvaća,“ rekao je Miller, za tragi-komičan zakon zabrane skupljanja kisnice drzave Utah.
Vlasti Salt Lake City-ja su pokusali doći do kompromisa s Miller-om tako ąto su mu dozvolili da skuplja „njihovu vodu“ koja padne na Miller-ov posjed, no ovaj zakon postaje očigledan indikator koliko malo sloboda ostaje na snazi u SAD-u, prikupljanje i koriątenje kiąnice koja padne na nečiji posjed bi sasvim očigledno bio jedno takvo osnovno pravo građana, zar ne?
Zabrana prikupljanja kisnice i drugim saveznim drzavama
Colorado i Washington također imaju zabranu skupljanja kisnice, no njihove zabrane variraju od regije do regije i postoje neke zakonske olakąice da se kiąnica ipak moľe sakupljati.
U Colorado-u dva nova zakona dozvoljavaju skupljanje određenih manjih količina kiąnice, jedini razlog zaąto se skupljanje kiąnice nije u potpunosti zabranilo je zato ąto su se građani pobunili nakon ąto im je pukao film.
Takve rigorozne zabrane jasno daju do znanja koliko je ozbiljan problem građanskih prava u Americi i kako se smanjuju građanske slobode, a povećava sveopća kontrola vlade.
Danas je većina ljudi u SAD-u programirana na takva način da smatra kako treba od vlade dobiti dopuątenje za osnovna građanska prava, umjesto da shvate kako im je vlada obavezna omogućiti ta ista osnovna građanska prava. Američka republika je stvorena s namjerom da sluľi ljudima i da ątiti njihove slobode i prava kroz rad vlade. Umjesto toga svjedoci smo kako vlada SAD-a uniątava sveopća prava građana koja trenutačno graniće s ludoąću i ludilom, kao na primjer zabrana fundamentalnih prava na skupljanja kiąnice ili kupovine svjeľeg nepakiranog mlijeka od farmera.
Danas građani SAD-a zive pod strahovladom koja polako brise slobode i samo povremeno dozvoljava limitirane „slobode“ kako bi se pravila da je blagonaklona i milostiva prema svojim vlastitim građanima.

Borite se protiv porobljavanja
Sve dok ljudi misle da su im građanska prava omogućena od strane njihovih vlada (a ne obrnuto) ljudi će biti porobljeni i robovi. Prava na vodu kiąnicu je jedno od osnovnih prava građana koje je erodirano birokracijom koja traľi svaki mogući način da poveća kontrolu nad ljudima. Twisted Evil  Twisted Evil  Twisted Evil  Twisted Evil 

Ako mislite da ovo nije iznimno vaľno pravo, morate shvatiti da je slijedeći logičan korak represije naplata i pravo vlasniątva nad zrakom koji diąemo. Nakon svega bi vlade mogle izmisliti da je zrak u stvari vlasniątvo nekoga drugoga, to jest vlasniątvo vlada, i mogli bi uvesti takse i porez na zrak, vi biste naravno morali plaćati tako neąto jer je zrak potreban svima da bi ľivjeli
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty SKOJEVCI cuvari kuca...?

Počalji  Milan Pon Avg 25, 2014 1:10 pm

Криза на Исланду не јењава, све већи број људи приморан је да продаје намештај како би обезбедило себи и породици храну, струју и грејање, а расте и број оних који због немогућности да плате кредит остају без кућа.

Мука је натерала Исланђане да се организују и прискачу једни другима у помоћ, тако је основана група „Чувари кућа”, која прискаче у помоћ онима којима прети принудно исељавање.

Арнар Мар Торисон, незапослени грађевински радник успео је да остане са 11-годишњим сином у кући, коју је купио на кредит пре шест година јер му је у помоћ дошло педесетак чланова „Чувара кућа”, али питање је до када. affraid affraid affraid affraid

Исланђани кажу да никада нису живели тако тешко, валута се постепено опоравља, економски раст је и даље низак, а дугови велики. Људи живе од својих уштеђевина, које полако нестају, све се чешће могу видети дугачки редови испред хуманитраних црквених и државних организација који деле храну.

Скоро четвртина становника овог острва, на коме живи око 320.000 људи, има проблем да отплати кредит, а већина кућа сада на тржишту вреди мање него у тренутку када је купована.

„Људи све то осећају на сопственој кожи. Много је беса. Влада покушава да ускрати све што може”, изјавио је за Ројтерс Магнус Магнусон, професор са Универзитета Бифрост.

Исланђани су приморани у великом броју да напуштају своје куће и пристану на оно што називају понижавајућим аукцијама. Међународни монетарни фонд описао је стање у коме се налази тржиште некретнина на Исланду као „готово перфектну олују”.

Исландски министар финансија најавио је да би нове мере договорене са ММФ могле да помогну између 10.000 и 15.000 људи који су у најгорој ситуацији, а који су узимали велике кредите између 2005. и 2008. пре него што је дошло до кризе.

Премијерка Џоана Сигурдардотир изјавила је да на предлозима о смањењу рата и каматних стопа ради специјални комитет и да се нада да ће одлуке бити усаглашене наредне недеље.

Да ли ће то бити довољно брзо? За многе који се свакодневно боре за своје куће важан је сваки дан, а чланови удружења „Чувари кућа” истичу да је прече да породице задрже кров над главом него да банке увећају профит.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty KOMUNISTICKA PARTIJA USA

Počalji  Milan Pon Sep 01, 2014 6:42 pm

KP USA

Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država (engleski: Communist Party of the United States of America, CPUSA) je marksističko-lenjinistička politička stranka koja djeluje u SAD od 1919. godine.

CPUSA je nastala od Lijevog krila, odnosno lijeve frakcije tadašnje Socijalističke partije Amerike. Kao i drugim komunističkim partijama u tadašnjem svijetu, poticaj za stvaranje je dao uspjeh oktobarske revolucije, te su prvi američki komunisti nastojali kopirati njen model i od SAD stvoriti socijalističku državu pod diktaturom proletarijata. Reakcija federalnih i državnih vlasti, odnosno tzv. Palmerove racije, su mnoge članove CPUSA natjerale da od početka 1920-ih djeluju u ilegali, odnosno partija je bila podijeljena na izolirane i često frakcijskim borbama zavađene ćelije. Nakon nekoliko godina, uglavnom zahvaljujući pokroviteljstvu Kominterne, zavađene ćelije su se nakon nekoliko godina ujedinile i počele djelovati legalno. Krajem 1920-ih je, međutim, došlo do novih raskola, te su se iz CPUSA izdvojile trockistička i tzv. lovestoneitska frakcija.

CPUSA je počela jačati zahvaljujući Velikoj depresiji, koje je kod velikog broja američkih intelektualaca dovelo do razočaranja u kapitalizam; njene redove su pojačali i dosljedno protivljenje fašizmu koji se širio u Evropom, kao i institucionalnom i vaninstitucionalnom rasizmu koji je bio dio američkog establishmenta, uključujući i radnički pokret. S druge strane, CPUSA je karakterizirala potpuna oslonjenost na SSSR i Staljina; članstvo CPUSA je iz Moskve primalo financijsku, propagandu i drugu pomoć, a zauzvrat se od članova CPUSA očekivalo da djeluju kao sovjetski obavještajni resurs. Savezništvo SSSR i SAD u drugom svjetskom ratu je, pak, značajno pomoglo daljem porastu članstva koje je tada doživjelo vrhunac. Međutim, odmah nakon završetka drugog svjetskog rata i početka hladnog rata federalne vlasti, ali i veliki dio javnosti počinje na CPUSA gledati kao na subverzivnu ili, u najboljem slučaju, ekstremističku i potencijalno opasnu organizaciju; takvo raspoloženje je bitno doprinijelo makartističkim čistkama krajem 1940-ih i 1950-ih koje su bitno smanjile članstvo i relevantnost CPUSA.

CPUSA je 1950-ih dodatno oslabljena procesom destaljinizacije u SSSR, odnosno ustankom u Mađarskoj, a što je mnoge dotada pravovjerne pro-sovjetske komuniste dovelo u nedoumicu po pitanje dotadašnje marksističko-lenjinističke dogme. CPUSA se tim procesima nije prilagodila, isto kao ni burnim društvenim previranjima 1960-ih, iako je zabilježila svojevrsnu mini-renesansu zahvaljujući dosljednjom protivljenju vijetnamskom ratu. Tih je godina, međutim, došlo do naglog starenja stranačkog članstva, s obzirom da su se mlađe generacije radikalnih ljevičara okrenule maoizmu i drugim pokretima Nove ljevice. Zalaganje CPUSA za realni socijalizam 1970-ih je nastavilo njenu političku marginalizaciju, a perestrojka Mihaila Gorbačova dovela i do raskola sa dotadašnjim sovjetskim sponzorima. U doba sloma SSSR-a je 1991. godine i u samoj CPUSA došlo do velikog raskola na frakciju koja se zalagala za promjenu ideološke platforme prema umjerenijem demokratskom socijalizmu i frakciju vjernu marskizmu-lenjinizmu. Potonja je odnijela pobjedu, te CPUSA dan-danas djeluje kao marksističko-lenjinistička stranka. Shocked Shocked Shocked Shocked Cool Exclamation
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Vlast Srbije vrsi Aleksandar Vucic..

Počalji  Milan Sub Sep 06, 2014 12:10 pm

Zukorlic se samo uhvatio u kolo svojih „pradjedova“..to je mozda „otpozdrav na pismo“..kao i Vuk Draskovic,sa porukom da ce da „odsece ruku do ramena“..a, sada, pije "wiski"..bar se cini..“sam prdi sam kolo vodi“ a Srbija pliva u njegocim govnima Twisted Evil !
……………………………………………………………………………………………………………………………..
Oko 300 pripadnika ravnogorskih pokreta iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore okupilo se u sredu 14. marta u Dobrunskoj Rijeci kod Višegrada gde su obeležili 67 godina od hapšenja generala Draže Mihajlovića od pripadnika OZNE. affraid
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Milan Pon Sep 08, 2014 11:08 am

Zanimljivo je kako su Francuzi dobili rudnik pod arendu. Tadašnje ministarstvo finansija oformilo je državnu komisiju da ispita uzroke propasti majdanpečkog rudnika u prvoj fazi obnove rudarstva (1849–1858) i, naravno, da predloži valjano rešenje za već utvrđen potencijal nalazišta, jer dotadašnja ulaganja nisu podigla proizvodnju gvožđa i bakra do isplativosti. Predlog komisije da rudnik treba prodati ili dati u zakup privatnim licima verifikovala je Narodna skupština. Kako u Srbiji tada nije bilo bogatih pojedinaca da ulože u ovaj skup poduhvat, put za strani kapital bio je otvoren. Vesti o tome pronele su novine širom zapadne Evrope, a među mnogim zainteresovanim kupcima izdvojili su se Austrijanci i Francuzi. Izvesnu prednost dobili su Francuzi, između ostalog i zbog političkih promena, tj. povratka kneza Miloša na vlast. Pregovaralo se sa pomorskim kapetanom Manjanom, koji je tražio koncesije za plovidbu Dunavom i Savom, obećavajući otvaranje direktne brodske linije Beograd–Marselj. Svoje namere potvrdio je doplovivši morskim brodom "Lion" iz Crnog mora uz Dunav do Beograda. Austrija, koja je naslutila da će izgubiti, ljubomoru i zavist izražava alarmantnim člancima da je francuski brod "rasušio i rastvorio" sunčeve zrake zbog čega je opao vodostaj na Savi i Dunavu! Osetivši se nadmoćnijim, Manjan je na proteste Austrije odgovorio zahtevom i za koncesiju na rudnik uglja u Dobri.

Srpska vlada bila je sumnjičava i otezala je sa odgovorom iz raznih razloga koji će se, na nesreću, pokazati kao opravdani. Nestrpljivi i ostareli knez Miloš pritiska vladu da se Manjanova ponuda prihvati. Iz Kragujevca 13. avgusta 1859. šalje telegrafsku depešu "popečitelju finansija g. Ervezu" u kojoj stoji: "Danas oću da mi odgovorite, jeste li svršili sa Kapetanom Manjanom. To je moglo odma biti da niste kojekakve usijane glave slušali. Zdrav sam. Miloš Obrenović." Ministar je nevoljno pristao, uz uslov da Manjan i njegova kompanija uzmu pod zakup i Majdanpek. Srpska vlada je 5. septembra 1859. zaključila ugovor o izdavanju Majdanpeka pod arendu i za plovidbu Dunavom i Savom – sa gospodom Buljonom, Manjanom, Kontom i kompanijom, na 30 godina.

Posao se mnogo brže okončao za Francuze, a predugo je potrajao za nas, jer u toku narednih sedam godina za rudare i žitelje varoši Majdanpek počinju teški dani. Ostali su bez posla i sredstava za život, prinuđeni su bili da žive od brašna koje im je Praviteljstvo obezbeđivalo. Predstavnici koncesionara, umesto da obezbede uslove za stalan i neometan rad rudnika, pod raznim izgovorima nastojali su da u celosti ili delimično prodaju dobijenu koncesiju. U isto vreme potrudili su se da bogate šume oko Majdanpeka što više poseku a građu i ogrevno drvo prodaju. Topionice gvožđa i bakra nekoliko puta su za kratko počinjale rad. Nije bilo ni obećane plovidbe Dunavom, ako se ne računaju dva dokumentovana pokušaja. Posle nekoliko produženja i dopuna ugovora, mnoštva žalbi, tužbi i prigovora, rudnik u Majdanpeku ponovo je vraćen u ruke Praviteljstva srpskog, u proleće 1866. affraid affraid affraid affraid affraid affraid Twisted Evil
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Marko Strunje najmladji Titov general

Počalji  Milan Pon Sep 08, 2014 2:07 pm

U 76 godini života u Trstu je 29. jula 2012. preminuo najmlađi Titov general Marko Strunje. Bio je godinama specijalni obaveštajac Beograda koji je po nalogu Josipa Broza izveo 78 narodnih revolucija i afričke zemlje uvodio u svet nesvrstanih. Umro je a da nije dočekao da mu država podari vojnu penziju, koju je, kako je smatrao Marko Strunje, potpuno zaslužio.
O tome je pisao dr Zoranu Stankoviću, dok je ovaj bio ministar odbrane, a kabinete Borisu Tadiću, predsedniku Srbije:
Gospodo, ja sam general Marko Strunje iz Trsta. Rođen sam 1934. u Šibeniku. U armiju sam otišao sa 12 godina. Bio sam Titov oficir za specijalne zadatke punih 12 godina. Potom sam bio politički prognanik SFRJ i JNA punih 15 godina i 4 meseca. Na temelju priče i dokumenata, koje Vam dostavljam i postojećih propisa, molim Vas gospodine ministre da mi se prizna status oficira JNA i status političkog zatvorenika, kako bih mogao da rešim svoj penzijski staž, na šta kao general armije imam!
Da bi objasnio ko je on Marko Strunje je napisao kratsku biografiju, u kojoj je prvi put javno priznao da je bio tajni i poverljivi oficir Josipa Broza za specijalne zadatke.
Dete sam železničara iz okoline Šibenika, koji je dosta putovao starom Jugoslavijom, tako da sam ja rođen 1934. u Vinkovcima. Tu me zatekao rat i mobilizacija, iako sam bio maloletan. Tada sam prvi put čuo za Tita. Posle rata, nije bilo druge nego da postanem oficir. Vojnu Akademiju sam završio kao pitomac u Puli i Beogradu, a potom sam kao mladi komunista poslat u SSSR na Višu vojnu akademiju Gorki. U ovoj čuvenoj akademiji, koju je završio i Josip Broz, školovan sam za vojnog obaveštajca. Kao pitomac specijalne akademije iz Gorkog, ja sam odabran da sa grupom diplomaca budem gost u oktobru 1952. na svečanosti kada je Staljin proglašen za generalisimusa. Prijemu nas pitomaca kod Staljina organizovan je u Kremlju. Sa mnom je na prijemu bio general Peko Dapčević, u svojstvu izaslanika maršala Tita. Staljin je bio nizak, nabijen, markantnih brkova i veđa i hladnokrvnog ponašanja. Ušao je u salu i prošao pored nas. Pozdravio nas je pogledom. Nije se rukovao ni sa kim. Onda je Staljin održao kratak govor o oficirskoj časti i požrtvovanju za narod i otadžbinu. Hvalio je SSSR, ali sam ja, uvek nestašnog duha, šapnuo generalu Dapčeviću: »Nije on vidio Dalmaciju!«
U svojoj životnoj ispovesti koju mi je dao general Marko Strunje je prvi put govorio o svom političkom i obaveštajnom radu:
Taj šapat u vreme govora Josifa Visarjonoviča u Kremlju nije promakao generalu Zukovu, sekretaru Staljinovog kabineta, koji me kaznio sa 8 dana vojničkog zatvora, jer »niko ne sme da priča dok drug Staljin govori«. Samicu sam izdržao u akademiji Gorki, iako, je u njoj bilo ledeno hladno. Još gore je, međutim, bilo to što sam po povratku u Beograd morao da idem kod vrhovnog komandanta na raport. Tito je bio obavešten da sam ja uvredio druga Staljina. Odveli su me kod Tita 11. marta 1953. u njegov kabinet na Terazijama. Peko Dapčević je pred Titom vikao da sam osramotio armiju i Jugoslaviju. Tito mu je, međutim, rekao da je u redu: »Ponosan sam što imam takve ljude. Peko, neka drug kapetan bude uvek na raspolaganju mom kabinetu« – rekao mi je Josip Broz.
tito-cercil
Tada sam prvi put video Tita. Bio je nizak, punačak, ali pokretljiv i šarmantan čovek. Što je najvažnije Josip Broz je bio visoko obrazovan obaveštajac, iskusan političar i svetski državnik, koji je umeo da napravi politički spoj Moskve sa Vašingtonom. Tito je to uradio tako što je SSSR i SAD okrenuo protiv dve kolonijalne sile Francuske i Velike Britanije. -Rezolucija Informbiroa, povodom koje su se Staljin i Tito posvađali 1948. godine, na primer, bio je politički trik kojim su Broz i Visarjonovič očistili Jugoslaviju od raznoraznih političkih frakcija i potom gurnuli FNRJ kao komunističkog džokera Zapadu u zagrljaj. Josip Broz sve sam smislio, jer je Tito bio mozak Kominterne, čak je i sam inicirao Rezoluciju IB. Uostalom i sam Milovan Đilas je u svojoj u knjizi Druženje s Titom pisao da je «Broz pripremao sukob sa Moskvom». Da je Staljin zaista hteo da ukloni Tita, on je mogao preko svojih špijuna, a najveći je bio Ivan-Stevo Krajačić, da ga ubije. Tako su Staljin i Tito 1948. od Jugoslavije napravili Trojanskog konja, koji je preko srpskih žrtava ušao u kapitalističko društvo – tvrdio je Marko Strunje.
I ovaj Titov saradnik bio je kao i maršal nizak, okretan, ali tih i gotovo neprimetan čovek. Pravio je svoju karijeru diskretno i sa puno poverenja u komunističku vlast:
Kad sam se vratio u Beograd kao kapetan od 1953. do 1955. bio sam na dužnosti političkog komesara u 11. odredu torpednih čamaca Jugoslovenske armije. Potom sam do 1958. bio u Generalštabu JA, odakle sam prebačen u Savezni sekretarijat za spoljne poslove, odnosno u specijalno odeljenje za nesvrstane zemlje. Načelnik ovog tajnog Odeljenja za formiranje i organizovanje nesvrstanih zemalja, kakav je bio njegov pun naziv, bio je ambasador Veljko Vlahović – otkriva general Marko Strunje.
Od njega saznajemo kako je Josip Broz ušao u svet nesvrstanih početkom šezdestih godina prošlog veka:
Broz je smislio da komunizam treba da menja svet nerazvijenih, da ih oslobađa kolonijalizma i uvodi u socijalizam. Taj zadatak je Kominterna sebi postavila na svom drugom kongresu 1921. godine, ali sve do 1947. nije bilo uslova da se on realizuje. Tek posle rata Josip Broz je određen od strane Kominterne da sprovodi program 100 godina razvoja socijalizma u svetu. Staljin i Hruščov su podržavali tu Titovu ideju, čak toliko, da sam se ja uverio da je Beograd bio mozak Moskve i mozak komunizma. Broz je od 1922. do 1924. godine u Moskvi završio Akademiju NKVD, dobio sovjetsko državljanstvo i čin generala-lajtnanta. Koliko je Josip Broz tridesetih godina prošlog veka bio jak kao vojni obaveštajac i politički komesar videlo se i po činjenici da je Tito doveo i Staljinu namestio opasnog Beriju za šefa sovjetske tajne policije KGB.
Istovremeno, međutim, 1923. Amerikanci su u vreme predsednika Vudo Vilsona usvojili program 100 godina razvoja kapitalizma, koji je imao za cilj promenu sveta. Kada su iza rata Amerikanci krenuli da osvajaju, ali i ruše Evropu, Tito im je u ime Moskve ponudio plan borbe protiv kolonijalnih sila. Francuska je držala pod kontrolom 33 države, a Ujedinjeno britansko kraljevstvo čak 72 zemlje. Amerikanci su prihvatili Titovu ideju i zato je Broz postao miljenik Vašingtona.
tito-u-americi
Samo uz podršku Moskve i Vašintona, malo poznati predsednik Josip Broz Tito uspeo je da postane svetski državnik. Uostalom, kako drugačije objasniti uticaj Josipa Broza na afrička plemena i male azijske zemlje, koje su u saradnji sa Jugoslavijom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, izlazile u svet kao samostalne države. E, takav genije, Josip Broz je meni poverio zadatak da 78 država oslobodim kolonijalizma. Politička skrivalica za to bio je Pokret nesvrstanih zemalja – priznao mi je general Strunje.
Termin ”Nesvrstani” je prvi skovao indijski premijer Džavarhalal Nehru tokom svog govora 1954. u Kolombu, Šri Lanka. U svom govoru, Nehru je opisao pet postulata koji su korišćeni kao vodilje u kinesko-indijskim odnosima, a koje je prve smislio ondašnji kineski premijer Žu Enlai. Nazvani Pet principa miroljubive egzistencije ili Pančšil, ovi principi će kasnije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih.
Poreklo Pokreta nesvrstanih se može pratiti do konferencije održane u Bandungu, Indonezija, 1955. Svestke nesvrstane nacije su izrazile svoju želju da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u Hladnom ratu. Bandung je bio značajna prekretnica za razvoj pokreta kao političke organizacije. Šest godina kasnije u septembru 1961, uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, održana je prva zvanična konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svetski lideri koji su učestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su bili Gamal Ambdel Naser, predsednik Egipta, i Sukarno, predsednik Indonezije.
Moj položaj je u specijalnom Titovom odeljenju za kolonijalne države i njihove kolonije bio je jako specifičan. Račune za ostvarenje zadataka, koje sam dobio lično od Veljka Vlahovića, a ponekad i od Josipa Broza, polagao sam samo Titu. Koliko sam dobro radio vidi se i po tome što mi je Tito 1968. godine dodelio čin generala JNA i uveo me u program specijalnih obaveštajnih i politički tajnih misija– pohvalio se general Marko Strunje.
Prva moja misija je bila stvaranje narodnog pokreta Mau Maua u Keniji 1960. godine. U Keniju sam ušao kao poslovni čovek i vrlo brzo se približio doktoru Džomo Keniati, koji je bio čovek u godinama, ali veliki intelektualac i vrlo poštovan narodni tribun. Rekao sam mu rekao da će mu Moskva i Vašington pomoći politički i finansijski, ako ujedini kenijska plemena i podnese zahtev engleskim vlastima za autonomiju kulture i za formiranje lokalnih organa vlasti. Da bi se kenijska plemena, koja su imala svoje vođe i koja su govorila različitim jezicima, ujedinila morali smo da privolimo poglavice, da ih podmitimo novcem i obećanjima, da će imati mnogo veću vlast, kada Kenija postane narodna država. Zadatak Moskve je bio da politički podrži narodni pokret Mau Mau, a Vašingtona da tajno finansira rad doktora Džomo Keniate. Čim su se kenijska plemena ujedinila i podnela zahtev za autonomiju, Englezi su to i uhapsili doktora keniatu. Bio je ukupno 7 godina u zatvorima. Zato 1963. nije trebalo mnogo para i vremena da se narodni pokret Mau Mau digne na noge i obori britansku vlast. Dr Džomo Keniata je izabran prvo za premijera, potom za ministra spoljnih poslova, a 1964. i za predsenika Kenije.
U Gani sam tajne dogovore imao sa vođom pobune Kvamom Nukrumahom, koji je krajem pedesetih češće bio po zatvorima, nego na slobodi. Kvama Nukrumaha sam nagovarao da pravi političke izgrede, jer je za njegov pokret bilo bolje dok je on bio u tamnici. Svaki put kada bi Englezi uhapsili Nukrumaha demonstracije radnika i inteligencije Gane su bile sve burnije i sve jače. Tada sam u Gani upoznao Nukrumahovog rođaka, koji se zvao Kofi Anan. Kao Nukrumahov rođak, koji mu želi dobro, Anan ga je savetovao da napusti politiku, dok sam mu ja naredio, da čim izađe iz zatvora, proglasi nezavisnu državu Ganu. Ali uz obećanje da će dobiti podršku SSSR-a, SFRJ i SAD. Tako je i bilo. Da bi sklonio Kofija Anana, njegov rođak Kvama Nukrumah ga je kao novi lider Gane poslao da bude predstavnik Gane u OUN. I Kofi Anan je tamo ostao 40 godina i postao generalni sekretar, a Nukrumah je umro – poverio mi se Marko Strunje.
Josip Broz Tito je pomogao Afrikancima da se organizuje prvi Panafrički kongres, kada je u centru pažnje bila situacija u Južnoj Africi. Tada sam upoznao Nelsona Mandelu, koji je bio politički zatvorenik. Tito nije znao sa Mendelu. Ja sam Nelsonu Mendeli spasao život. Britanci su se spremali da likvidiraju Mendelu, ali sam ja obavestio Tita o tome i on je napisao Rezoluciju o slobodi naroda u Južnoj Africi i prosledio je u Ujedinjene nacije. Za tu rezoluciju je glasalo 128 država članica OUN. Posle ovakve političke pobune celog sveta Britanci su prebacili Mandelu u zatvorski apartman, koji je imao dve sobe i biblioteku. Imao je specijalno obezbeđenje. U tom zatvoru Nelson Mendela je mogao dva puta mesečno da se viđa sa svojom ženom Vini. Živeo je kao gospodin, ali se kasnije prodavao kao politički robijaš. Dao sam Nelsonu Mendeli 4,5 miliona dolara za njegov pokret, a on se potom prodao Britancima.
Pričao mi je i o tome kako je kao obaveštajac funkcionisao i u bivšim francuskim kolonijama:
U francuske kolonije sam, na primer, ulazio kao Luj, sa francuskim pasošem, a u britanske kao Luis, sa engleskim pasoše. Oslobodio sam tako i Togo. Tito je tajno obaveštavao francuskog predsednika Šarla de Gola šta se dešava u Africi. Nije tačno da general Šarl de Gol nije voleo Tita i da ga nije primao. Broz je čak tri puta bio kod Šarla de Gola. Ja sam dva puta bio sa njima. Kao oficir na specijalnom zadatku ja nisam smeo nikad javno da budem u blizini lidera narodnih pokreta, niti da se slikam. Uostalom, još kao pitomac akademije u Gorkom učen sam da budem neuhvatljiv i nevidljiv.
Bio je i u Boliviji, Kolumbiji i Brazilu. Trebalo mu je dva meseca da 1962. dođem do prvog plemena Kuduku u Boliviji.
Tu sam ostao 3 meseca, taman da naučim jezik i dogovorim »revoluciju«. Prošao sam 132 države sveta. Nikad nisam bio gost, a kao obaveštajac, nikad nisam imao tumača. Kada sam na granici Angole i Namibije, u koj usam hteo da uđem ilegalno, nagazio na minu leteo sam 40 metara kroz vazduh i pao na neko drvo. Posle sam tri noći spavao pod drvetom zajedno sa lavovima. Tu me je ranjenog našla angolska patrola i spsala da me lavovi kad ogladne ne pojedu.
Bio je tri puta ranjen u Africi. Imao je devet operacija ruke i šake, ali nije uspeo da je spase. Dugo nije mogao da zatvori šaku.
Imao sam para koliko mi je bilo potrebno. Potkupljivao sam i narodne tribune, ali i činovnike lokalne kolonijalne vlasti. Pokret nesvrstanosti su Amerikanci plaćali još od 1949. godine. Prve pare za nesvrstane od Amerikanaca je tražio i dobio Svetozar Vukmanović Tempo. Reč je bila o 7 milijardi dolara, koje smo dobili mi u Jugoslaviji, a onda smo taj novac delili zemljama, u kojima smo dizali bune i revolucije. Preko Tita je išla i tajna američka pomoć SSSR-u. Koliko ja znam, SAD su za razvoj nesvrstanih, SFRJ i SSSR-a, preko Josipa Broza dali, bez ikakvog zahteva, bez ikakvog dokumenta, ukupno 39 milijardi dolara. Uz to dobijali smo američko žito iz Teksasa, koje nam je dolazilo u solunsku luku. U Solunu su se menjala dokumenta i Tito je žito slao ili u Moskvu ili u Kairo, gde je on hteo – svedočio je Strunje.
tito-ce-gevaraTito i Če Gevara
On je, kako priznaje imao i važnu obaveštajnu ulogu u svetu nesvrstanih na Kubi, gde je susreto sa legendarnim Če Geveralom, kog je procenio kao veliku neznalicu:
I na Kubi je izvedena narodna revolucija. Nije to bio ni komunizam, ni socijalizam. Kastro nije hteo ni da čuje reč socializam, a kamo li nešto drugo. Tek posle raketne krize 1962. Fidel Kastro je prihvatio socijalizam. Jedini koji je voleo socijalizam bio je Ernesto de Če Gevara, ali nisam znao kako da mu verujem, kad je doktor Če bio totalna pijanica. On je zagovarao i komunizam i socijalizam, a da uopšte nije znao šta je to. Da bih ga naučio nešto o socijalizmu ja sam Ernestu dao dve radničke knjige, koje sam objavio u Boliviji, o stvaranju komunizma u svetu. Če je to pročitao i preko noći postao ideolog socijalizma. U stvari, Ernesto de Če Gevara se borio na sve načine protiv američkog kapitalizama. CIA se dugo dvoumila da li da ubije Če Gevaru, jer se bojala da će postati idol mladih u SAD ili da ga puste da umre od tuberkuloze i alkoholizma. Kad je doktor Če krenuo u Boliviju, neko u Americi se unervozio i naredio da ga CIA ubije.
Poslednja njegova misija je bila da napravi revoluciju u Zapu i Zanu, odnosno u Angolu, Zimbambveu i Namibiju. Pokret nesvrstanih je počeo sa 16 država na konferenciji 1961. u Beogradu, ali je za samo 15 godina narastao na blok od 128 država.
Josip Broz Tito je bio otac pokreta nesvrstanih. To je bila politička i planetarna sila, koju ni Rusi, a ni Amerikanci nisu podnosili. Zato su rešili da unište pokret nesvrstanih. Rusi su to radili podmićivanjem prosovjetskih zemalja, Kube ili Egipta, a Amerikanci omekšavanjem Indije i Alžira. Kada je Tito krajem sedamdesetih to osetio predao je vođstvo nesvrstanih Indiji i povukao se iz pokreta – pričao je Strunje.
I nagašavao:
Ja sam 12 godina bio Titov zaštitni kišobran. Nije Broz mogao nigde u svet da krene, a da ja to nisam znao šest meseci pre putovanja. Poznavao sam Broza kao rođenog oca. Imao je srčani udar u Kairu 1964. godine za koji niko nije smeo da zna. I mogu reći da Tito nije bio diktator. Znate kako je Broz meni naređivao? Ovim rečima: »Kad bih druže Marko ja bio na Vašem mestu, ja bih uradio tako« A kad je bio ljut govrio je: »Majku mu božju, pa šta to radite?«
Kako je tvrdio Broz je u njega ima dosta poverenje.
Tito mi je pričao da je njegov sukob sa Aleksandrom Rankovićem 1966. godine bio zapravo kraj rata između Edvarda Kardelja i Leke, koji se vodio od 1953. Te godine su se, naime, Kardelj i Ranković, pred Titom, posvađali oko granica na Kosmetu i oko statusa Albanaca u Srbiji. Kardelj je počeo da vređa Rankovića da je neobrazovani šnajder. Leka je izvadio pištolj i zapretio mu da će ga ubiti. Tada je Kardelj skočio na Rankovića, pištolj je opalio i metak je posle rikošeta pogodio Kardelja u petu. Taj napad Kardelj nikada nije oprostio Rankoviću i onda mu je 1966. namestio aferu prisluškivanja i političku likvidaciju, koja je izvedena na Brionima.
tito-rankovic
Broz mi je kao prijatelju poklonio 1968. godine tabakeru, zlatni sat i neke porcelanske figure. Kada sam uhapšen, sve su mi uzeli, da se ne bih hvalio kako mi je Tito prijatelj. Kad je Tito umro, bio sam u Italiji. U to vreme umrla mi je i majka, a ja nisam smeo da joj dođem na sahranu – priznaje u svojoj ispovesti Marko Strunje.
Najmlađi Titov general je osam puta hapšen kao sumnjiva osoba i obaveštajac:
Problemi sa mnom i političkim vrhom Jugoslavije su nastali 1970. godine, u vreme 4. konferencije nesvrstanih u Lusaki, kada sam se sukobio sa Stanetom Dolancom, Titovim miljenikom. Dolanc je u to vreme bio glavni pisac Titovih govora i na konferenciji u Lusaki je Brozu napisao, blago rečeno, referat o političkim problemima u Hrvatskoj. Reagovao sam i rekao Titu da taj govor nije primeren jednoj svetskoj konferenciji. Dolanc kritiku nije prihvatio, nego je Broza obmanuo da sam ga ja vređao. Tito mi je rekao da će sa mnom razgovarati kada dođem u Beograd. To mi je ličilo na pretnju, kao kad ljut otac nemirnom sinu kaže, da će se njih dvojica obračunati kada dođu kući.
Ali, te 1971. godine, posle 2. konferencije samoupravljača u Sarajevu, Tito me prekorio da ja kao Dalmatinac branim hrvatske nacionaliste i ne razumem da je Stane Dolanc želeo da ukori Miku Tripala i Savku Dapčević-Kučan. Posledica je bila ta što je mene Veljko Vlahović pozvao 20. maja 1972. da hitno iz Gane dođem na sastanak u Beograd. Čim sam sleteo, uveče oko 23 sata, uhapšen sam i priveden u vojni zatvor u Batajnici. Sutradan mi je pukovnik Panić saopštio da sam osumnjičen za veleizdaju i da sam kao oficir JNA suspendovan.
U zatvoru sam proveo 11 meseci u izolaciji. Bio sam izložen i torturi zbog moje, navodne, veze s hrvatskim rukovodstvom i katoličkom crkvom. Nisam osuđen, nego sam pušten da odem kući, u Šibenik, da bi me u mom rodnom gradu na moj 40 rođendan 10. aprila 1973. opet uhapsili. Cilj je bio da me ponize i kazne, ali na neobično drastičan način. Dok sam bio u zatvoru, država me razvela od moje žene i oduzela mi moju decu. Tukli su me pet puta dnevno, tako sam smršao na 40 kilograma. Tek kada sam doturio pismo Titu i naveo šta mi sve rade, moj slučaj je preuzeo Okružni sud, koji me u septembru 1973. i pustio privremeno na slobodu. To sam iskoristio da preko Italije i Švajcarske pobegnem u Ameriku. Lečio sam svoje rane na Universitetskoj klinici u Bruklinu 8 nedelja.
tito
Za to vreme sud u Šibeniku je raspisao poternica za mnom preko Interpola, koja je bila zavedena pod tajnim brojem – KIO 114/74. Čim sam, međutim, 1977. došao natrag u Evropu, uhapšen sam u Austriji. Proveo sam 167 dana u zatvoru u Insbrucku, ali sam uspeo da ubedim Austrijance da sam ja politički izbeglica i da dobijem politički azil.
Sa austrijskim pasošem sam prešao u Trst, gde sam se oženio i nastanio. Italijani su me po nalogu Interpola hapsili tri puta 1978. i 1982. godine, ali su me potom puštali, jer sam u međuvremenu dobio italijansko državljanstvo. I kada sam mislio da je sve prošlo 1988. godine sam kao italijanski sindikalni radnik pošao u Ljubljanu, ali su me 28. septembra Slovenci uhapsili i odmah sproveli u šibenski zatvor. Dva dana kasnije sam oslobođen svih optužbi i pušten na slobodu, s obrazloženjem da je moj slučaj zastareo i da je protiv mene obustavljen progon. Nikada niko u Jugoslaviji nije odgovarao za moj progon kao veleizdajnika u vojsci – podsećao me general Marko Strunje.
I naglasio:
Na osnovu svega što sam učinio za Jugoslaviju, koja je u vreme Tita bila svetski priznata zemlja, smatram da imam pravo da regulišem svoj status visokog oficira i zato od ministra odbrane generala Zorana Stankovića tražim da me primi samo pet minuta, da mu objasnim kako da mi kao Titovom oficiru da vojnu penziju. Na taj način bi me ministar odbrane SCG rehabilitovao i učinio ravnopravnim građaninom Srbije i Crne Gore – rekao nam je na kraju svoje ispovesti Titov obaveštajac za specijalne zadatke i general Marko Strunje iz Trsta.
Pokret nesvrstanih se po završetku Hladnoga rata borio da pronađe novi smisao svoga postojanja. Novi fokus članica je produbljivanje ekonomske saradnje među zemljama u razvoju i očuvanje nezavisnosti u odnosu na najjače centre moći. Zemlje naslednice Jugoslavije su pokazale malo interesovanja za Pokret nesvrstanih od raspada zemlje, a 2004. Slovenija je, zajedno sa Maltom i Kiprom, prestala da bude članica pokreta kada je stupila u Evropsku uniju. Malta i Kipar sada imaju status posmatrača kao i zemlje proistekle iz raspada Jugoslavije. Kandidatura Bosne i Hercegovine za punopravnim članstvomu u devedesetim je odbijena, a jedina Evropska punopravna članica je Belorusija.
Poslednje godine 21. veka Marko Strunje je provodio zvanično kao predsednik Komiteta za kulturu i turizam u Trstu, a nezvanično kao specijalni savetnik vlada mnogih nesvrstanih zemalja. Bio je u Namibiji i Bocvani da ih pripremi za naredne Konferencije nesvrstanih država. Pokušavao je da pomogne Srbiji da povrati svoje pozicije kod nesvrstanih. U tome ga je iznenadna smrt sprečila.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Milan Pon Sep 15, 2014 3:21 pm

U stvari, postoji osnovna suprotnost izmedju gomile buržoaskih demokratskih sloboda i potrebe proletarijata da se organizuje na sopstvenom klasnom polju. Pozicije koje proletarijat osvoji na tom polju nikada ne mogu biti pomešane sa takozvanim slobodama radničke klase.

Kao što postoje dve suprotstavljene klase, tako postoje i dva osnovna koncepta radničke borbe. Jedan je buržoaski, gde se kritikuje nedostatak jednakosti, demokratije, gde se treba boriti za više prava i sloboda. Drugi je proleterski, zasnovan na razumevanju činjenice da su koreni svih tih sloboda, prava i jednakosti esencijalno protiv radnika. To dovodi do totalnog praktičkog poništavanja demokratske države sa njenim jednakostima, pravima i slobodama. Ta dva suprotna koncepta pokazuju kontradikciju izmedju, na jednoj strani, pasivnog kritikovanja - unaprediti, reformirati i, na taj način, pojačati sistem eksploatacije - i, na drugoj strani, aktivnog kritikovanja, našeg kritikovanja - uništiti taj sistem eksploatacije.
Kada nam "desničari" kažu da su "levičari" diktatorski i anti-demokratski usmereni, jer kada "levica" dodje u vladu ona ne poštuje ljudska prava, i kako je naš interes zbog toga da mašemo zastavom demokratije kako bi se pod njenom zaštitom borili za čistu demokratiju, da li je to mit ili su oni objektivno zainteresovani za demokratiju? Kada nam "levičari" u ime "marksizma" kažu da "buržoazija" i "kapitalizam" ne poštuju demokratske slobode i kako ih mi moramo odbraniti od fašističkih napada, da treba da žudimo za njima gde god one ne postoje, da je to put za socijalizam, da li je to samo gomila oportunističkih slogana ili se oni zaista bore za demokratiju? Shocked Shocked Shocked
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Ko je to "aminovao"..?

Počalji  Milan Uto Sep 16, 2014 11:20 pm

Udruženje građana „Ateisti Srbije“ najoštrije osuđuje najnovije kršenje sekularnosti, kao i osnovnih ljudskih prava učenika osnovnih i srednjih škola u Jagodini i njihovih roditelja, koje se upravo odvija u tom gradu.

Ministarstvo prosvete Republike Srbije je, preko Školske uprave za grad Jagodinu, dalo preporuku direktorima svih osnovnih i srednjih škola u Jagodini da mogu nedelju, 16.10.2011, proglasiti radnim danom, kako bi se organizovao javni doček patrijarha Srpske pravoslavne crkve, a to „pravo“ su svi direktori i iskoristili. Napravljen je čak i raspored na trotoarima gde će učenici pojedinih škola stajati.

Podsećamo Ministarstvo prosvete da je Miroslav Gavrilović predstavnik samo jedne od priznatih religija u Republici Srbiji i da država nema pravo nikome da nalaže da dočekuje jednog verskog poglavara, jer time uspostavlja tu religiju kao državnu, suprotno članu 11. Ustava Republike Srbije. Bez obzira na to što je ovo sve zamaskirano u formi „preporuke“, sasvim je jasno da je u pitanju naredba o koju se niko neće oglušiti ako ne želi da rizikuje posledice. Pitamo Ministarstvo prosvete, po kojem pravnom osnovu, kojem zakonu i podzakonskom aktu, Ministarstvo može da direktorima škola preporučuje da nedelju proglase radnim danom radi organizovanja dočeka verskom poglavaru? Time što je Ministarstvo „samo“ preporučilo direktorima da donesu ovu nezakonitu odluku, nije sa sebe skinulo odgovornost, jer ni Ministarstvo, ni direktori škola, nisu nadležni da organizuju dočeke verskim poglavarima.

Pravoslavni vernici imaju pravo da svojevoljno dočekuju bilo kog predstavnika pomenute crkve, kao što i svi drugi vernici imaju pravo da dočekuju predstavnike svojih religija. Međutim, preporuka Ministarstva prosvete i proglašenje nedelje za radni dan od strane direktora škola, predstavlja jasno kršenje člana 11. Ustava Republike Srbije i nasilnu indoktrinaciju pomenute dece, kao i nametanje pravoslavne vere.

Takav način organizovanja dočeka neodoljivo podseća na vreme komunizma i dočekivanje Josipa Broza Tita. Ni za te dočeke se nisu donosili formalno obavezujući pravni akti. Pitamo se da li odbijanjem jedne takve preporuke zaposleni u školama, javnim preduzećima i privrednim društvima rizikuju svoje radno mesto i da li učenici nedolaskom rizikuju slabije ocene, kao i druge posledice?affraid king queen

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Novi zakon o "pusenju"...?

Počalji  Milan Sre Okt 08, 2014 8:26 pm

"Al je lep ovaj svet, onde pendrek ovde cvet,hm,,,valjda od kanabisa.."..strah, onaj masovan je najbolji "saradnik vlasti", kada se "gradjanin prokorni"..osvrce dok boravi na javnom mestu,cita table "zabranjeno pusenje"..pozdrav dr Nele Karajlic Laughing ,i to u svim kaficima, kafane su odavno zabranjene zbog "srbskog mirisa na crni luk".. i ako je gey utisak nedelje.. nezna, gradjanin, da li ce da ga spopadne "pendrek" ili "diplomata Kurc"..hm,hmm kazu da se to tako zove..a, ucili su nas drukcije, kada je bilo tesko,nasi dragi danasnji saveznici, idu , u dzipu wikillus, i dele pakle sa cigaretama, oni "sa visim cinom" i pakle sa cokoladom.."UNRA radi Beograd na vodi se gradi".."svakoga dana u svakome trenu sve vise pusimo"..ali, promena svesti cini cuda..samo da ne nam ukinu nargile, tamo u clubu na Terazijama, sa turbanom, bez zirado slamenog sesira..umro covek, "sta da se radi pita se i SANU u komsiluku".
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Milan Pon Okt 27, 2014 5:33 pm

CIA štitila 1.000 nacista posle 1945.! affraid
CIA i druge agencije su koristile usluge više od 1.000 bivših nacista tokom Hladnog rata, a potom činile sve da prikriju njihovu prošlost, piše "Njujork tajms".
Kako za ugledni list navodi Erik Lihtblau, autor knjige "Nacisti u komšiluku: Kako je Amerika postala sigurno utočište za Hitlerove ljude", američke obaveštajne agencije su videle bivše naciste i njihova obaveštajna saznanja kao "značajan anti-sovjetski kapital" i zato su ih pedesetih godina prošlog veka "agresivno regrutovali".
"Verovali su da su vrednost obaveštajnih saznanja bivših nacista o Rusima nadjačavaju sve 'moralne dileme' vezane za njihovo služenje Trećem rajhu", navodi autor.
Lihtblau je tokom rada na knjizi razgovarao sa više stotina svedoka, a tokom istraživanja otkrio je i dosad nepoznatu dokumentaciju.
Direktor centra "Simon Vizental" Efraim Zurof rekao je za "Tajms of Izrael" da je odavno poznata "spremnost zvaničnika SAD da sarađuju sa bivšim nacistima".
Istoričar i istraživač Holokausta Ričard Brajtman, koji je otvarao tajna dosijea o zločinima nacista iz Drugog svetskog rata, ocenio je da su američke agencije u tom periodu koristile više od 1.000 "naci-špijuna", a među njima su i oni za koje se sumnja da su direktno umešani u ratne zločine.
Jedan od bivših nacista, kasnije američkih špijuna, bio je oficir SS-a, za koga se u dosijeu CIA navodi da je "verovatno kriv za manje ratne zločine", dok se drugi vezuje sa masakrom više hiljada Jevreja u Litvaniji tokom rata.
"CIA je čak pomogla i visokorangiranom oficiru nacističke Nemačke i jednom od implementatora zloglasnog Konačnog rešenja Adolfu Ajhmanu da sa porodicom emigrira u SAD, što je bila svojevrsna nagrada za njegovo 'lojalno posleratno službovanje' za SAD", navodi "Njujork tajms".
Kako ističe liberalno veb-glasilo "Talking points memo", ova otkrića stižu samo nedelju dana nakon što je agencija Asošiejted pres otkrila da su milioni dolara socijalne pomoći isplaćeni desetinama osumnjičenih za saradnju sa nacistima čak i nakon što su proterani iz SAD.
Jedan od njih je i Jakob Denziger, koji je kao uspešan privrednik iz SAD pobegao u Nemačku 1989. godine nakon što su se pojavili lovci na naciste. On je kasnije otišao u Hrvatsku, gde i dan danas dobija 1.500 dolara mesečno od poreznih obveznika SAD.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Saopstenje

Počalji  Milan Sre Nov 12, 2014 12:17 am

Са тугом и дубоким поштовањем опраштамо се од нашег друга Слободана Јанковића, првог председника Комуниста Србије. Друг Слободан је читавим својим животом доказао високе моралне, комунистичке и друштвене вредности. Својим интелектуалним ангажовањем као комуниста од ђачких дана у Савезу комуниста Југославије, па до смрти 15. октобра 2014. године дао је неизмерљив допринос афирмацији комунистичких и слободарских југословенских идеја. Као врсан познавалац друштвених проблема у којима се Србија већ деценијама налази од привременог пораза социјализма у Југославији, он је све своје стваралачке и радне способности ставио у функцију одбране тековина НОБ и социјалистичке револуције и позитивних достигнућа четрдесетпетогодишње социјалистичке изградње.
После повлачења са функције председника Комуниста Србије он је, иако нарушеног здравља, и даље наставио да даје немерљив допринос раду Комуниста Србије. Нарочито треба истаћи његове организаторске и креативне способности које су значајно доприносиле да Комунисти Србије држе корак са актуелним збивањима у Србији, на простору Југославије и у свету. Био је руководилац Групе за пропагандно – информативну делатност у партији и као креатор нашег сајта и извршни уредник часописа „Комунист“допринео је да се, упркос констатнтној медијској блокади, реч Комуниста Србије надалеко чује.
Прерани одлазак друга Слободана је велики ударац за партију Комунисти Србије и велики губитак за читав раднички и комунистички покрет у Србији и Југославији.

Нека је вечна слава и хвала другу Слободану Јанковићу!
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Milan Ned Nov 23, 2014 7:27 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Srbije - Page 24 Empty Re: Komunisti Srbije

Počalji  Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Strana 24 od 27 Prethodni  1 ... 13 ... 23, 24, 25, 26, 27  Sledeći

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu