"rodno mesto"..Vuka,Seselja,Pavelica i jos mnogih

Ići dole

"rodno mesto"..Vuka,Seselja,Pavelica i jos mnogih

Počalji  Milan taj Uto Okt 09, 2012 10:18 pm

Dolina uspomena
Autor: Mile Stojic, Feral Tribune, Split 2006-04-20

Slomom komunizma opustjele su plaže Hepokove, a slasne metkovićke mandarine zamijenile su one iz Španjolske. Radničku muku opljačkali su Brajkovići i Jambe, a edenski vrtovi Poneretlja urušavaju se i mogli bi uskoro propasti, potonuti ponovo u močvaru.

Rijeka Neretva izvire ispod Jabuke planine i ulijeva se u Jadransko more. Tako je glasila uvodna rečenica lekcije širi zavičaj, jedna od onih rečenica koje se pamte cijeloga života, kao kakvi sudbonosni stihovi. Sliv i vir, tok i delta Neretve bili su i ostali onaj mikrokozmos, onaj lokalni univerzum što nikada ne može izblijedjeti ni u oku, niti u pamćenju. Dolina Neretve, nekada prozvana hercegovačkom Kalifornijom, uskoro bi mogla postati beživotna pustinja. Naime, rijeka je cijelim svojim tokom zagađena; zbog prodora slane vode u podzemne vodotokove suše se pojedine sorte mandarina, a zaslanjenje tla smanjuje obradive poljoprivredne površine namijenjene intenzivnoj sadnji povrtlarskih kultura, upozorava nedavno Slobodna Dalmacija. Gradnjom pet hidroelektrana gornji tok rijeke je unakažen, gotovo je uništena njezina flora i fauna, pa ipak još je uvijek teško naći vodu čija se ljepota i boja može mjeriti s azurom Neretvinim.

U vlaku što ponovo klopara tom blagoslovljenom trasom, tom kraljevskom dolinom od Konjica prema moru, prisjećam se vila i vilenjaka, bajki i predanja iz djetinjstva. Neretva je, poput Nila u starom Egiptu, bila oaza cjelokupne kulture i života siromašnog hercegovačkog kraja. Unosila je dah izobilja u tu škrtu pokrajinu, čiji su se ljudi stoljećima iseljavali trbuhom za kruhom, a pjesnici pjevali pohvalnice dalekim i nepoznatim zemljama i vladarima. Neretva! Sa litica njezinih kanjona glasala se naša mrka Lorelei, na njenim se obalama ispirala krv i zlato, a u njenoj delti odmara se izmučena ljudska kost. Ona vijuga poput zmije između rimskih naseobina Lisičića i Mogorjela, između vitkih munara Mostara i Počitelja, između tvrđava Norina i festunga Opuzena, krijući u donjem toku potopljene gusarske galije. Oko Mostara počinju njezina vinogorja, gdje su bosanski, humski i habsburški vladari zasađivali i uzgajali svoje zlatno trsje.

U našem su vremenu dolini ove rijeke snažan pečat davala dva suvremena gusara, puntara i partizana – Osman Pirija i Stanko Parmać. Doći će vrijeme kada će ljudi Hercegovine (ako ih uopće bude bilo) ovoj dvojici podizati monumentum aere perennius. Osman Pirija (1925.– 2002.) bijaše čovjek koji je prije tri desetljeća zasadio vinovu lozu na hercegovačkome kršu i tako ozelenio hercegovačku pustinju, podigao čuvene hercegovačke vinograde. Vodu iz Neretve doveo je praktično do svakog trsa ogromnih kamenih plantaža u Brotnju, osnovao Hepok i svjetski afirmirao hercegovačka vina, danas čuvenu žilavku i blatinu. Žestoko se usprotivio izgradnji Aluminijskog kombinata početkom sedamdesetih, tvrdeći da će ovaj industrijski mastodont ekološki upropastiti Neretvu – pa ga je komunistička birokracija u trenucima procvata njegova djela smijenila i pokušala gurnuti u anonimnost.

Dok je Hepok bilježio impresivne rezultate, na ime njegova tvorca bijaše stavljen politički embargo, tadašnji mediji (sredstva informiranja) su ga prešućivali gotovo cijelo jedno desetljeće. Kao redovni profesor poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Osman Pirija odlazi tad u Libiju, gdje u arapskim pustinjama podiže životvorne oaze. Početkom rata imenuju ga za upravitelja upropaštenog Agrokomerca, a onda dolazi kaos i neimari poput Pirije ostaju bez riječi i bivaju potisnuti od vandala. Umro je Pirija prije četiri godine u podijeljenom gradu – Aluminij, doduše, nije uništio Neretvu, ali je ostao aparthejdom podijeljen i zatvoren za Pirijine sunarodnjake...

Donji dio toka Neretvinog, od Metkovića do ušća, kultivirao je, pak, Stanko Parmać (1913.- 1982.), partizan i gusar. Rođen je u Opuzenu, a kao učitelj službovaše prije rata diljem Dalmacije, da bi se aktivno uključio u narodnooslobodilački rat i postao zapovjednikom slavne Devetnaeste dalmatinske divizije. Bio je narodni heroj - proslavio se junaštvom u strašnoj bici na Sutjesci, a oslobođenje zemlje dočekao je u činu kontraadmirala. Umirovljen je 1958. godine, a nakon toga imenovan za direktora poljoprivredne zadruge Neretva u Opuzenu. Parmać je uskoro pozvao sovjetske stručnjake i naložio im da divovsku močvaru isuše i pretvore je u sredozemni voćnjak i vrt. Tako je stvoren PIK Neretva – na poljima gdje je nekad rasla trstika i šaš procvala je vinova loza, nikla su stabla mandarina i kajsija, bostana i pipuna. Stanko Parmać, čovjek staroga kova i čvrste ruke, smijenjen je početkom sedamdesetih, jer se suprotstavljao političkoj vrhuški iz Zagreba. Njegovu su smjenu radnici Neretve doživjeli kao udar na svoje uspjehe.

Slomom komunizma opustjele su plaže Hepokove, a slasne metkovićke mandarine zamijenile su one iz Španjolske. Opustjela su i sjećanja na Osmana i Stanka. Ne ori se više kikot Grozdanin u humskim vinogradima. Radničku muku opljačkali su Brajkovići i Jambe, a edenski vrtovi Poneretlja urušavaju se i mogli bi uskoro propasti, potonuti ponovo u močvaru, upozoravaju stručnjaci, koje više nitko ne sluša. Zbog višegodišnjeg neodržavanja hidromelioracijskog sustava, more prodire u kanale i vodotokove, pa se ovakvom slanom vodom ne mogu navodnjavati poljoprivredne kulture. Kapitalizam nas već guši svojom bezosjećajnošću i mrzne nam srca svojim ledenim dahom.

Nikada više sinovi rudara neće postajati pjesnici, niti sinovi ratara svjetski stručnjaci. Po povratku iz Hercegovine sretoh u Sarajevu još jednog odmetnutog sina Neretve, Gorana Babića iz Slivna Ravnog, gusara također, što mi pokloni knjigu u kojoj imaju i stihovi s kojih se nostalgija cijedi kao med iz tijela hercegovačke smokve tenice: Došla je prijateljica i vidjela da u našem dvorištu raste smokva. Obradovala se jer, reče, nije vjerovala da u ovim krajevima može izrasti voćka koju najviše voli. Ovo divlje, samoniklo drvo. Predložio sam joj da je presadi - nema razloga da ne uspijeva kod nje, u njenom malom vrtu.

Jer ja pamtim drugu smokvu. Onu, koja je nikla na zidu kuće na Slivnu. Na Slivnu Ravnome povrh Opuzena. Gore u brdima gdje je živio djed Boško.

I dundo Nikola. I nona Lucija. Gdje su živjeli svi moji od prvih vremena i gdje sada nikog nema. Osim smokve u zidu. Možda više nema ni zida ni kuće. Ni groblja s kapelom. S brojnim mrtvim rođacima u našoj grobnici. Ni Liberana plavog s njegovim poskocima...

Hoću li se ikad vratiti u zavičaj?, pitaju znatiželjni, dobronamjerni i drugi. Pitaju ljudi, koje to zanima. Ali kiše su sprale imena na groblju. Umro je luđak Butigan, jedini stanovnik sela. Ne bih znao koja je moja zemlja, jer su se kamene međe srušile. I ja više nemam zavičaja, ničeg više tamo nemam. Tamo daleko, kraj mora. Ni smokve u zidu. Ni kuće koja se ruši

affraid affraid affraid
avatar
Milan

Broj poruka : 7136
Datum upisa : 26.06.2008

Pogledaj profil korisnika http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

" u blizoj okolini zvicaja"

Počalji  Milan taj Sub Feb 02, 2013 2:57 pm

Poznati američki analitičar rekao je da u Srebrenici bilo krvavih ubistava mnogo pre jula 1995. godine, iako se o tome nije tako pričalo.
"„Pokolj u Srebrenici“ obično stаvim pod znаke nаvodа, jer je u Srebrenici bilo mnogo krvаvih ubistаvа još pre julа 1995. Muslimаni, bosаnski muslimаni i pаrаvojne snаge Srebrenice su mаsovno ubijаli Srbe. Premа rаzličitim podаcimа više od 150 srpskih selа je srаvnаto sа zemljom. Drugi podаci govore o 2.383 srpskа civilа ubijenа od 1992. do julа 1995. Rekаo bih dа je to „prvi tаlаs pokoljа u Srebrenici“. A tek zаtim je došаo jul 1995...", priča Herman.
On dodaje su 2.383 srpskа civilа ubijenа do julа 1995, a da Zapad događaj zauzimanja Srebrenice od strane аrmije bosаnskih Srbа u julu 1995. godine kada su počelа mаsovnа ubistvа nаzivа „mаsаkrom u Srebrenici“, što je ustvаri politički termin.

"Tada je ubijeno od 500 do 1.000 ljudi. Ali poginulo je dvа putа mаnje ljudi u poređenju sа prethodno ubijenim Srbimа. A Zаpаd tvrdi dа je ubijeno 8.000 muškаrаcа i dečаkа. A sаdа govorim o „drugom tаlаsu pokoljа u Srebrenici“, usmerenom isključivo protiv vojske. To su bili isključivo muškаrci i dečаci. U grobovimа je bilo oko 2.500 telа. Većinа tih ljudi je poginulа u borbi. I lepotа zаpаdne propаgаnde je u tome što su tа telа otkrivenа posle julа 1995. I zаto ih ubrаjаju u žrtve genocidа, iаko je, kаžem, većinа poginulа u oružаnim sukobimа. Još jedаn vаžаn аspekаt „mаsаkrа u Srebrenici“ jeste tаj dа su Srbi ubijаni nа teritoriji kojа se smаtrаlа bezbednom. Srebrenicа je proglаšenа zа bezbednu zonu i morаlа je biti demilitаrizovаnа, čegа se niko nije pridržаvаo.

Prema njegovim rečima vojnici bosаnskih muslimаnа koji su ubijаli Srbe su bili iz Srebrenice a da su zаpаdni mediji to ignorisаli. "I ispаlo je dа su Srbi u julu jednostаvno sve redom ubijаli. Nа suđenju o tim dogаđаjimа komаndаntа frаncuske jedinice UN Filipа Movionа su upitаli: „Zаšto su Srbi to učinili?“. On je odgovorio dа je sigurаn dа su se Srbi odlučili nа tаkаv korаk jer je komаndаnt аrmije bosаnskih muslimаnа iz Srebrenice nаpаo Srbe pre dogаđаjа julа 1995. I to su reči komаndаntа jedinice UN. To nećete nаći u zаpаdnim medijimа. Drugim rečimа, nаsilje protiv Srbа je provocirаlo mаnje nаsilje Srbа. Tаko dа je „pokolj u Srebrenici“ velikа političkа vаrkа. To je bilo nаsilje kаo odgovor nа još veće nаsilje, i nisu ubijаne žene i decа, već isključivo odrаsle muške osobe, vojnici. Jednа od kаrаkteristikа „drugog tаlаsа pokoljа u Srebrenici“ je tа dа je srpskа аrmijа spаsilа 20.000 srpskih ženа i dece. I, po mojim prorаčunimа, bilo je od 500 do 1.000 ubistаvа. Osvetničkih ubistаva"
Herman je naglasio da Zapad napravio lažnu sliku gde tvrdi dа su Srbi upаli u Srebrnicu i počeli sаmo tаko dа ubijаju, jer su bili žedni krvi što je lаž. "Dogаđаji u Srebrenici su bili veliki trijumf zаpаdne propаgаnde. Zаpаd nije želeo Srbiju, nije želeo mir, zаto mu je bio potrebаn tаj „pokolj", dodao je Herman.

affraid affraid affraid affraid Cool
avatar
Milan

Broj poruka : 7136
Datum upisa : 26.06.2008

Pogledaj profil korisnika http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

sruseni su svi zidovi, ludaci marsiraju

Počalji  Milan taj Čet Mar 14, 2013 5:44 pm

ŽIVI ZID PRED ČETNICIMA

U PROLEĆE 1943. grupa četnika, zajedno sa Talijanima, krenula je iz Mostara prema Prozoru. Usput su ih razbili partizani.
Da se osvete, četnici su kamama navalili na nevin narod u Jablanici i Doljači, ispod planine Risovac, krv je tekla potocima.

Krvava četnička kaznena ekspedicija stigla je i u fra Zlatkovu župu. Kada je saznao za ovaj pokolj, odmah je narodu dao znak za uzbunu. Savetovao je narodu da beži.

Iz sela Dobrića, u kome je spasao mnoge Srbe od ustaškog noža, pozvao je nekoliko najistaknutijih i rekao da je sada na njih red da spasavaju svoju braću Hrvate i Muslimane. Poslušali su ga, vratili se u Dobriće i na noge podigli čitavo selo. Pod razjarenom četničkom ruljom se stvorio živi zid od muškaraca, žena i dece. Rekli su im:

 Samo preko nas mrtvih.
avatar
Milan

Broj poruka : 7136
Datum upisa : 26.06.2008

Pogledaj profil korisnika http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Razbijaci SFRJ o cuvarima SFRJ

Počalji  Milan taj Ned Sep 08, 2013 7:13 pm

avatar
Milan

Broj poruka : 7136
Datum upisa : 26.06.2008

Pogledaj profil korisnika http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Memorijalni kompleks SUTJESKA

Počalji  Milan taj Čet Jun 30, 2016 9:24 pm

Vuk Draskovic i brat mu Rodoljub, bacili su oko na memorijalni kompleks SUTJESKA...valjda, njuse lovu za rekonstrukciju, ostecenja 1992 godine, jer im na "ravnoj gori" ne polazi za rukom, da izgrade "memorijalni komleks chicha", za koji je Vuk odavno kupio plac, naime, ima zabranu dolaska. Shocked Shocked Shocked Shocked
avatar
Milan

Broj poruka : 7136
Datum upisa : 26.06.2008

Pogledaj profil korisnika http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

I, Dodika

Počalji  Milan taj Čet Jan 18, 2018 2:45 pm

avatar
Milan

Broj poruka : 7136
Datum upisa : 26.06.2008

Pogledaj profil korisnika http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Re: "rodno mesto"..Vuka,Seselja,Pavelica i jos mnogih

Počalji  Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu