FORUM - Web magazin KOMUNISTI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Komunisti Republike Srpske Krajine

2 posters

Strana 4 od 25 Prethodni  1, 2, 3, 4, 5 ... 14 ... 25  Sledeći

Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Komunisti RSK....

Počalji  Milan Ned Jul 12, 2009 6:16 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Svedocanstvo..ustaski zlocini...

Počalji  Milan Pon Jul 13, 2009 12:39 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Da se ne zaboravi ko je EU, SAD,NATO...i njihove sluge !

Počalji  Milan Ned Jul 19, 2009 1:14 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty prilog sa sajta www.udbina.tk

Počalji  Milan Pon Jul 27, 2009 7:31 pm

*Juce sam bio sa drustvom u Srbu-povodom Dana Ustanka, skupilo se par hiljada ljudi,bilo je ekstra.
Najveci aplauz je dobila delegacija VI.Ličke divizije koja je dosla iz Beograda, druzenje je nastavljeno do sitnih sati.*
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty ...............

Počalji  Milan Pon Jul 27, 2009 8:39 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Foliranti teraju ali ne odustaju...

Počalji  Milan Uto Jul 28, 2009 6:37 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty svedocanstvo......

Počalji  Milan Sre Jul 29, 2009 3:32 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Ko moze neka da podrsku svojim prisustvom....to je najmanje

Počalji  Milan Čet Jul 30, 2009 4:01 pm

sto mozete da uradite za proterane i izbegle srbe iz
*
Re: ОЛУЈА - ЗЛОЧИН КОЈИ ЈОШ ТРАЈЕ

New post Nestor Today at 12:31 pm
Program obilježavanja 14. godišnjice stradanja u „Oluji“
31.07.2009. godine
- 19:00 časova promocija zbornika „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995“, u Sklupštini opštine Novi Beograd
31.07.2009. godine
- 10:30 časova konferencija za novinare u medijacentru
04.08.2009. godine
- 11:00 časova služenje Parastosa u crkvi Svetog Marka u Beogradu
- 12:00 časova komemorativni skup u porti crkve Svetog Marka, sa prigodnim programom u izvođenju poznatih umjetnika, te čitanje rezolucije o povratu oduzetih prava i imovine Srba u Hrvatskoj
04. avgust od 9:00 do 14:00 časova
Radi stvaranja pritiska na Hrvatsku i obavještavanja međunarodne javnosti organizovano je stavljanje svih ključeva od oduzetih stanova i neobnovljenih kuća na za to prigodan pano u porti crkve.
Pozivamo sve izbjeglice i prognane Srbe iz Hrvatske da donesu što više ključeva i stave ih na pano u znak ličnog protesta i protesta za sve one koji su poginuli, nestali ili otišli u treće zemlje a takođe su ostali bez svojih stanova i kuća.
Odbor za obilježavanje godišnjice stradanja u „Oluji“
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Jos jednom...

Počalji  Milan Sub Avg 01, 2009 2:48 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Negde mora....da se resavaju problemi...?

Počalji  Milan Sub Avg 01, 2009 2:55 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Prepusteni crkvi i SRS...??

Počalji  Milan Uto Avg 04, 2009 2:35 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Sta drugo moze da radi...???

Počalji  Milan Uto Avg 04, 2009 3:30 pm

*
*
* Reply with quote
*
*
*
*

Re: ОЛУЈА - ЗЛОЧИН КОЈИ ЈОШ ТРАЈЕ

Post Boy Today at 7:57 am
……...….…SEOBA…...……….

Danas u pomen vostanicu palim
Danas me pusti, nek danas zalim
Za Majkom, Ocem, znanim i neznanim
Za Sejom, Bratom i andjelom malim

Ja pominjem danas sve sto Srpkinja rodi
Nek me tamjan danas, k’vama braco vodi
Ja nisam divljak, ja samo klicem slobodi
Silnici? Mi smo Srbi ! A to vam ne godi !...


Boy
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Za sada ovoliko............

Počalji  Milan Uto Avg 04, 2009 5:27 pm

Re: ОЛУЈА - ЗЛОЧИН КОЈИ ЈОШ ТРАЈЕ

Post Nestor Today at 4:18 pm
Parastos u crkvi Svetog Marka u Beogradu.

Na današnjem parastosu u crkvi Svetog Marka u Beogradu okopilo se oko 1000 krajišnika iz svih krajeva RSK.
Svetu liturgiju služili su vladike Nikanor i Rakita sa sveštenstvom.
Predsednik Srbije, gospodin Boris Tadić prisutvovao je parastosu. On je ujedno bio na čelu državne delegacije Srbije koja je prisustvovala ovom događaju.
Iz drugih stranaka viđen je godspodin Andreja Mladenović iz DSS.
Slikom i tekstom pratićemo tok događaj
Crkva pre parastosa.
Što na vjeru pravu ne pohuli,
što se ne hće u lance vezati,
to se zbježa u ove planine,
da ginemo i krv proljevamo,
da junački amanet čuvamo –
divno ime i svetu svobodu.
Nestor
Re: ОЛУЈА - ЗЛОЧИН КОЈИ ЈОШ
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Pesma *Boli me uvo za sve*..je jos u modi..?

Počalji  Milan Sre Avg 05, 2009 3:57 pm

Re: ОЛУЈА - ЗЛОЧИН КОЈИ ЈОШ ТРАЈЕ
Post Rada Today at 11:48 am
PARASTOSI U EPARHIJI DALMATINSKOJ
Već po ustaljenoj praksi 04.08.2009.g. širom Eparhije dalmatinske u svim manastirima i crkvenim opštinama služeni su parastosi za pokoj duša nevino postradalih u najnovijem egzodusu srpskoga naroda sa prostora Dalmacije.

Njegovo Preosveštenstvo Episkop dalmatinski G.G. Fotije služio je ovim povodom parastos u manastiru Krki. U svojoj besedi Episkop Fotije je posebno istakao potrebu da Crkva neprestano ima u molitvama one koji su nevino postradali za Krst Časni i veru pravoslavnu. Crkva Hristova od Golgote je utemeljena na krvi mučenika, koji su po Otkrovenju Jovanovom najbliži Prestolu Božijem na nebesima. Na njih treba da se ugledamo i njima da se molimo, a ne treba da nam budu na ugled dželati i razbojnici, koji su od Golgote do danas protivnici Božiji i sluge zla u ovome svetu, te kao takvi neće naslediti Carstvo
SPC EPARHIJA DALMATINSKA
Mi smo anđeli sa samo jednim krilom:
možemo letjeti jedino ako se
НЕШТО ПУНО КОРИСНИЈЕ НЕГО МЛАЋЕЊЕ ПРАЗНЕ СЛАМЕ...
Post Vlada RSK Today at 1:40 pm
Е... сад умјесто да скидамо којекакву МЕДИЈСКУ ЛАКИРОВКУ о овој причи...
Нешто пуно корисније - ТЕКСТ ИЗ ЈУТАРЊЕГ ЛИСТА:
Gdje su danas akteri Oluje? Piše: Snježana Pa
Franjo Tuđman
- hrvatski predsjednik, vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske u Oluji
- umro 10. prosinca 1999.
Gojko Šušak
- dugogodišnji ministar obrane
- umro 3. svibnja 1998
Zvonimir Červenko
- načelnik Glavnog stožera HV-a u vrijeme Oluje. Zajedno s Tuđmanom i Šuškom Haag ga je stavio na čelo “udruženog zločinačkog pothvata” u Oluji, zbog čega se sudi Gotovini, Čermaku i Markaču.
- umro 17. veljače 2001
Ante Gotovina
- zapovijedao oslobađanjem Knina i čitavog sektora Jug.
- u haaškom pritvoru 1333 dana, od 9. prosinca 2005. Optužen za ubojstva, pljačku i palež nakon Oluje kao član “udruženog zločinačkog pothvata” s ciljem protjerivanja Srba
Rahim Ademi
- zamjenik Ante Gotovine. Sada u mirovini. U Zagrebu mu se sudilo po haaškoj optužnici za zločine u Medačkom džepu. Oslobođen optužbe
Ljubo Ćesić Rojs
- pomoćnik Gojka Šuška, šef logistike u operacijama koje je vodio Gotovina.
- u saborskoj mirovini. Nakon neuspješne samostalne političke karijere trenutno je politički neaktivan
Petar Stipetić
- zapovjednik Oluje u Sektoru sjever
- danas u mirovini, vanjski član saborskog Odbora za obranu.
Damir Krstičević
- U Oluji bio zapovjednik 4.gardijske brigade iz Splita, koja je zajedno sa 7. gardijskom prva ušla u Knin
- u rujnu 2000. predsjednik Mesić prisilno ga je umirovio s još šestoricom generala “zbog nedozvoljenog upltanja u politiku”. Radi u M SAN grupi, tvrtki koja se bavi prodajom računala.
Ivan Korade
- na čelu 7. gardijske brigade među prvima je ušao u Knin
- ubio se 3. travnja 2008. kako ne bi bio uhapšen nakon što je ubio četvero ljudi na području Velike Veterničke kod Varaždina
Pavao Miljavac
- koordinator Oluje u Glavnom stožeru. Nakon smrti Šuška postao ministar obrane, 2001. ulazi u Demokratski centar Mate Granića
- danas je privatni poduzetnik, njegovo drvoprerađivačko poduzeće PM Lignum proizvodi parkete
Mirko Norac
- U Oluji zapovjednik jednog od operativnih pravaca pod Gotovininim zapovjedništvom, zapovjednik 9. gardijske brigade
- služi kaznu od sedam godina zatvora za zločine u Medačkom džepu i 12 godina za zločine u Gospiću 1991.
Imra Agotić
- u Oluji zapovjednik ratnog zrakoplovstva.
- danas u mirovini, u koju je otišao s mjesta vojnog savjetnika predsjednika Mesića
Marijan Mareković
- U Oluji jedan od zapovjednika u Sektoru Sjever
- danas je glavni inspektor HV-a; jedini zapovjednik iz Oluje koji je i danas na visokoj funkciji u HV-u
Jozo Miličević
- U Oluji zapovjednik 1. gardijske brigade Tigrovi
- trenutno je na školovanju u SAD-u.
Miljenko Filipović
- U Oluji je bio zapovjednik Hrvatskog gardijskog zdruga
- danas je član uprave SINACO-a, koja se bavi zaštitom i sigurnosti u INI
Markica Rebić
- U Oluji je načelnik uprave SIS-a, tajne službe Ministarstva obrane
- danas novinar “Hrvatskog lista”, vlasnik lanca ljekarni
Vladimir Zagorec
- kao pomoćnik ministra obrane za nabavu, bio je glavni logističar “Oluje”
- u zatvoru, jer je u ožujku nepravomoćno osuđen na 7 godina zatvora zbog krađe dragulja ostavljenih kao polog za oružje
Ante Kotromanović
- U Oluji je bio zapovjednik operativne grupe Sinj
- danas saborski zastupnik SDP-a, predsjednik saborskog odbora za ratne veterane
Miroslav Tuđman
- 1995. je bio ravnatelj HIS-a, jedne od tajnih službi
- profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ne odustaje od politike: najavio je da će se kandirati za predsjednika
Hrvoje Šarinić
- jedan od glavnih Tuđmanovih pregovarača s Miloševićem: u vrijeme Oluje predstojnik njegovog ureda
- povukao se, živi u Samoboru
Vesna Škare Ožbolt
- 1995. je bila pomoćnica Hrvoja Šarinića u Uredu predsjednika. Uoči Oluje pregovarala sa pobunjenim Srbima, o čemu je svjedočila na suđenju Gotovini
- danas je odvjetnica, nakon što je 2006. smijenjena s mjesta ministrice pravosuđa
Ivić Pašalić
- Tuđmanov savjetnik, uoči Oluje pregovarao sa srpskom stranom u Ženevi
- danas privatni poduzetnik, bavi se nekretninama
Miomir Žužul
- veleposlanik pri UN-u u Ženevi, pregovarao s pobunjenim Srbima
- nakon afere Imostroj povukao se iz politike. Osnovao Međunarodno sveučilište u Dubrovniku
Ivan Jarnjak
- ministar unutrašnjih poslova u Oluji
- potpredsjednik HDZ-a I Sabora
Mladen Markač
- zapovjednik Specijalne policije u Oluji
- u Haaškom pritvoru čeka nastavak suđenja
Ivan Čermak
- u samoj Oluji nije imao funkcija, ali ga je Tuđman pozvao da nakon oslobođenja Knina ode tamo
- sudi mu se u Haagu
Mate Laušić
- 1995. je bio na čelu uprave Vojne policije u MORH-u
- danas šef osiguranja u Getrou
Дакле, БРАЋО ПАТРИОТИ .... МИСЛИТЕ О ТОМЕ....
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Neka se zna i ne zaboravi... !

Počalji  Milan Sre Avg 05, 2009 10:04 pm

Re: ОЛУЈА - ЗЛОЧИН КОЈИ ЈОШ ТРАЈЕ

Post Nestor Today at 7:14 pm
Pogledajte pdf fajl sa likovima zločinaca odgovornih za oluju.

http://www.krajinaforce.com/dokumenti/akteri_oluje.pdf
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Komunisti RSK.....

Počalji  Milan Sub Avg 08, 2009 2:49 pm

Pozivam, sve komuniste u Srbiji, ako uopste postoje...da dignu javno svoj glas protiv genocida u produzetku, sumanute ideje Krkobabica i Pajtica da *deportuju* penzionere iz Vojvodine u Kursumliju i omoguce njihovu likvaidaciju od strane siptarskih separatista. Slati starije ljude u region *da cuvaju* Kosmet, odakle je pobegla i *junacka srpska vojska*...uz saglasnost svoga komandanta Slobodana Milosevica...je svestan akt pripremanja genocida...i treba ga spreciti blagovremeno, naravno ukoliko i vi nemislite tako..!
Sve ove radnje, podecaju na ustasku pesmu tokom rata 1990-1995....*stici ce vas nasa ruka i u srbiji*..., nisu poznati detalji sporazuma Stojadinovic-Pavelic..1954...Jasenovac izgleda nije bio *dovoljna mera*...*nivelacije nacija*...neka ravnoteza komsija... sta li....dali je ovo konacan obracun sa srbima...od strane srpskih manijaka..??? Ko to toliko mrzi srbe iz RSK i sa Kosmeta kad moze ovako nesto da radi...???
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty PECAT MAGAZIN

Počalji  Milan Sub Avg 08, 2009 2:59 pm

Strane 46 i 47..opsirnije.......Oleg Balasevic...*jebo ih voz koji ih dono*...a *slavni slikar* je po beogradu...*jeblo te veslo koje te prevezlo*...jesu li to domaci kolaboranti i folksdojceri postigli pomirenje...Maksimilijan Hocelberger...pise pecatu..i jedna sam od zrtava Titovih logora smrti...bio sam pripadnik SS divizije...vlasti u srbiji ucinile su veliki korak donosenjem zakona...stvaranjem pogodne atmosfere za rehabilitaciju, kako Srba kolaboracionista tako i nas Nemaca..(bio je pripadnik divizije Princ Eugen)....srbijo probudi se, kad zakucaju na vratima...bice kasno...!!! a zna se idu redom od vrata do vrata, po nekog *preskoce*....
smrt fasizmu sloboda narodu
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Rat

Počalji  Milan Čet Avg 13, 2009 12:21 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Ne zaboravite...vraticemo se u RSK...

Počalji  Milan Čet Avg 13, 2009 10:17 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Opijum je stetan po zdravlje !!!

Počalji  Milan Sre Avg 19, 2009 2:55 pm

# Tomislav Ilic dana 18. avgust 2009 u 12:46:

Шта да се каже?Сасмо плачемо над собом а ништа не предузимамо.Баш као неки стари богомољци.Па и свето писмо каже:“Ако сма себи не помогнеш ни бог ти неће помоћи“.Оставимо цркву нека моли а ми у акцију.Рад,привреда,наталитет.
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty * nema rata bez ekonomskog interesa*..ko se okoristio...?

Počalji  Milan Pet Avg 21, 2009 11:01 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Savo Mrkalj

Počalji  Milan Pon Avg 31, 2009 12:47 pm

Sava Mrkalj (1783-1833) Biografija
Ako netko od zapadnih Srba zaslužuje da bude uvršten među 100 najvećih i najumnijih Srba onda je to svakako Sava Mrkalj. Po svemu onome što je učinio za narod kome pripada to je ono najmanje čime mu se nova generacija tog istog naroda mogla odužiti. Međutim, to se nije dogodilo. Sava Mrkalj je pao u zaborav i poznato je ime tek u stručnim krugovima i krugovima poznavalaca njegova děla.

Rođen je (1783. godine u Lasinjskom Sjeničaku na Kordunu) nekoliko godina nakon Vuka Karadžića, koji ga je međutim nadživěo čitave tri decenije. Završio je bogosloviju, bio věrski i privatni učitelj, arhigminazista, daroviti student filozofije, logike, fizike i matematike, da bi učeni svět fascinirao filozofijom jezika. Vladao je latinskim, němačkim, francuskim i rusko-slavenskim, služio se grčkim i hebrejskim jezikom, a poznavao je italijanski i mađarski. Uz to je bio i vrstan pěsnik, polemičar i besědnik.

U Pešti je 1810. godine dogodio se njegov susret sa Vukom, koji je zbog lěčenja prekinuo učenje u Velikoj školi u Beogradu. Razumě se, Mrkalj, iako mlađi, bio je neusporedivo učeniji od Vuka, koji je izuzetno cěnio Savu i Luku Miladinova. U Budimu je Mrkalj štampao slavnu knjižicu sa metaforičnim nazivom »Salo debeloga jera libo azbukopretrěs« (metaforično - »Salo«; jer – znak za nepostojeći glas debelo, pošto ima ispupčenje). U toj knjizi predlaže da se izbace svi nepotrěbni znaci u azbuci, i to veoma uvěrljivo obrazlaže. Time sebi stvara vrlo jake i moćne neprijatelje – prě svega crkvene predstavnike – koji su nastojali sačuvati tradiciju u unijatskom okruženju.

Odmah zatim, 1811. godine, pošto je kao vrstan logičar i jezički mislilac naučno zasnovao reformu azbuke i najavio da će pripremiti JEZIKOPRETRES, dolazi do neočekivanog i teško objašnjivog obrta. Mrkalj se povlači u manastir. Tu se ubrzo sukobljava sa crkvenim dostojanstvenicima, te biva razmonašen i prepušten dugom i mučnom putovanju. Uz nesigurnu egzistenciju privatnog učitelja, sa odbijenom željom da ga ponovo prime u manastir (1825), učitelj i věroučitelj u nervnom rastrojenju povrědiće čověka koji je od njega tražio privatne časove iz latinskog. Tako je dospěo u zatvor, gdě je mučen, zatim u karlovačku bolnicu, pa u duševnu bolnicu u Beču, gdě ga je i Vuk posěćivao i gdě je 1833. godine i umro.



Pěsme

Od Mrkalja je ostalo, koliko se za sad zna, 25 pěsničkih jedinica, od čega 13 izvornih i 12 prěvoda, prepěva i prerada. Prvi put se u poeziji ogledao 1805. godine u "Odi Kirilu Živkoviću", episkopu pakračkome, i to na ruskoslovenskom (novom crkvenoslovenskom) jeziku, a u koautorstvu sa izvěsnim studentom Pavelom Doktorovičem. Několiko pěsama iz 1817. godine, čekale su dugo na objavljivanje. Od 13 izvornih pěsama samo su tri objavljene za njegova života, i to pred njegovu smrt, dok je bio u bečkoj bolnici. Pet izvornih pěsama i pet prěvoda sa prepěvima otkrio je Vladan Nedić 1959. godine, među njima i antologijsku pjesmu "Jao, jao, jao tristo puta" . Tako ona počinje, a Mrkaljev naslov u rukopisu glasi: "Sastavljeno kad u Gornjokarlovačku bolovaonicu dospěo poběđen, i ostavljen od svega světa!".

Među ostalim njegovim pěsmama ističe se "Sonet preslavnu Arhipastiru" (tj. Mušickom, episkopu Karlovačke eparhije), u kome iz čarne noći vapě za povezanošću i jedinstvom Srba, koje samo »věra i jezik« mogu spasiti od proždrljivog vuka asimilacije. Valja navesti i pěsmu "Starac" i sonet "Jeleni Dijaković". Za pěsmu "Jao, jao, jao tristo puta" Ljubomir Simović je napisao da je to moderan, vrlo evropski i světski priměr kritične poezije. Taj ubojiti tekst u rimi o mitu, kaže Milorad Pavić, mogao bi se smatrati manifestom nove predromantičarske škole.


Mrkalj lingvista

Premda Srbin iz zapadnih krajeva, Mrkalj je pěvao, kako kaže "sremački", tj. ekavski, i to devokalizujući bokalno »r« (Srbin, smrt uměsto Serbin, smert).

Iako, nažalost, nikada zvanično i službeno, Mrkalj spada u najznamenitije Srbe svih vrěmena, prě svega po tome što je uspěo da na samo 18 strana teksta (»Salo debeloga jera libo azbukopretrěs« iz 1810), uz dvě strane predgovora, izloži problem i nađe rěšenje za izuzetno zamršena pitanja srpske azbuke i da to kruniše, prě susreta sa Vukom, zaključkom: »Od danas sve naše pravopisje pod ovo dolazi načelo: PIŠI KAO ŠTO GOVORIŠ«. Ostavimo po strani njegovo prepuštanje drugima da naprave grafičke znakove za današnje lj, nj, đ, uz dopunu propuštenoga dž. Svojim rěšenjima otvorio je vrata demokratizaciji srpske kulture, tim prě što je zastupio i upotrěbu narodnog jezika u književnosti, koji je i sam priměnjivao u svojim pěsmama, pismima i u svakodnevnoj komunikaciji. Drugo je jezik nauke, koji se i danas razlikuje od narodnog jezika, a treće je jezik crkve i dopisivanje sa crkvenim institucijama.



Rekli su o Mrkalju


O veličini Mrkaljeve ličnosti, kojoj se prebacuje fragmentarnost, kao da ne postoje i čuveniji fragmentaričari u srpskoj literaturi, izjasnio se još Jernej Kopitar, rěčima da na 18 strana njegove knjige ima više jezičke filozofije nego u kakvoj debeloj gramatici. A samouki i još nedoučeni Vuk u odnosu na veleučenog Mrkalja koga je 1810. godine sreo u Pešti, uskoro je u svojoj prvoj gramatici napisao: ja ne mogu druge azbuke upotrěbiti nego Mrkaljovu, jerbo za serpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove.

Drugo, Mrkalj spada u najznamenitije Srbe i po tome što je, kako veli poznati slavista Vatroslav Jagić, bio prvi jugoslavenski filozof zvukova srpskog jezika.


Treće, od Mrkaljevih samo dvanaest originalnih pěsama, tri su ušle u naše savremene antologije, dakle četvrtina, što je zadivljujući brojčani odnos na koji skreće pažnju Dušan Ivanić.


Četvrto, Mrkalj je 1822. godine prvi dao priměr soneta u pravom jampskom jedanaestercu, koji je do 1959. godine, nažalost ostao u rukopisu.


Peto, Mrkalj je prethodnik Laze Kostića u priměni čuvenog jampskog deseterca s akcentiranim jednosložnicama, odnosno ostvarenim iktusima na četvrtom i desetom slogu, i to u kombiniranju s jampskim jedanaestercem. To je upotrěbio u antologijskom prepěvu umno odabranog psalma 14 (15).


Mrkalj se ogleda i u književnoj kritici kao briljantan polemičar, npr. u kritici Vidakovića.


Osim toga, bio je umni teolog, posebno hristolog, koji je po duhu bio srodan Njegošu i koji je posědovao ne samo tananost filološku i metafizičku, nego i tananost teološku. To se npr. vidi po tome što je kod nas prvi u prepěvu očenaša izvorno tumačio rečenicu hlěb naš nasušni daj nam danas, jer nije rěč o svakodnevnom hlěbu. U Mrkaljevu prepěvu taj stih glasi; daj nam hlěb koji dušu 'rani, a tek zatim dolaze stihovi; daj jošt, svaki dan i jelo/ koje nužno jest za tělo. Dodajmo da da Mrkalj kao hristolog nadmašuje u ponečem čak i Njegoša.

Ni po obimu skromnijeg, ni po sadržaju bogatijeg opusa.



Mrkaljeva rodoljubiva misija

Međutim, predstava o Mrkalju bila bi nedovoljna, ukoliko se ne osvrnemo na njegovo učešće u živoj i praktičnoj borbi za egzistencijalne ciljeve srpskog naroda. Nakon neočekivanog i nesrětno okončanog pokušaja da se zamonaši, čime je osujećeno ranije dano mu obećanje da će biti postavljen za učitelja u klerikalnom učilištu koje je trěbalo da se otvori, Mrkalj obilazi sve krajeve u kojima Srbi žive; misteriozno boravi kod Srba pod Turskom, zatim u Glini, Karlovcu, u Šibeniku, Sremu, Sremskim Karlovcima i u Novom Sadu. Zatim u Banatu, Vojniću, pa opet u Karlovcu (1825).

Ovo njegovo krstarenje neki istraživači nazivaju lutanjem izgubljenog čověka. Međutim, iz podataka se može zaključiti da je Mrkalj u tim putešestvijama obavljao patriotsku misiju obrazovanja i vaspitanja odabranog kadra. Prě desetak godina otkriven je zanimljiv podatak: Mrkalj je bio privatni učitelj u Šapcu, gdě mu je učenik bio Jovan Ninić, koji je kasnije postao poznati rodoljub i mecena Đorđa Markovića Kodera. O tome se 1844. godine u "Podunavci" pojavila i pěsma u kojoj srpska mladež slavi Mrkalja i njegov utěcaj na učenike. Malo je poznato i o Mrkaljevoj misiji u Dalmaciji, gdě je vodio žestoku borbu protiv unijaćenja, i u isti mah hrabrio srpsko neuko sveštenstvo. Po svědočenju protosinđela Kirila Cvětkovića, Mrkalj je nadmoćno poběđivao unijatske misionare i zagovornike věšto se održavajući u kancelariji unijaćenju sklonog vladike Kraljevića, na koga je uskoro grupa zavěrenika pokušala atentat. Na Cvětkovićevo upozorenje, da bi ga uskoro mogla »běda snaći«, Mrkalj je odgovorio: »Ja ću braniti svoj zakon (věru) i crkvu, i učiću svakoga (...) da postojan i tvrd u věri bude i svoju čast i zavičaj, koji se ni za kakvo blago kupiti ne može, da čuva i brani. «

Sličan doživljaj stradanja, mraka i věčite borbe suprotnosti nalazimo kasnije kod Njegoša, koji je tu poslanicu svojevrěmeno mogao da pročita. U spomenutoj studiji mitropolit Amfilohije Radović govori o Mrkalju kao srpskom hamletu jobovske sudbine i kova, odnosno jobovskog nemira i bunta. Njegova životna krivulja, kaže on, kreće se između světlih i tamnih boja, pa zaključuje da su i světlo-tamne boje i boje njegovog religioznog lika. Istaknimo, međutim, da je i kod Mrkalja i kod Njegoša poběđivala věra u spasenje i otvaranje vidika svome narodu. Razlika je u tome što je Njegoš bio u položaju vladaoca, a Mrkalj u položaju egzistencijalno ugrožene individue kojoj nije uslišena niti želja da obrazuje braću u učilištu, u manastiru, te da tako umnoži broj istaknutih narodnih pastira.

O Mrkalju piše i Stanko Korać, jedan od vrsnih poznavalaca književnosti Srba u Hrvatskoj: "Danas mi jedva možemo sagledati koliko je bila zamašna borba za jezik i pravopis što ju je počeo Sava Mrkalj, a nastavio Vuk." Ta se borba morala proširiti do pokreta, ali se često dešava da u tako krupnim poduhvatima padaju prvi i najbolji borci. Mrkalj nije izdržao zbog siromaštva i progona, a i zbog toga što u sebi nije nosio energiju buntovnika i osvajača, kakvu je imao Vuk, pred kojim su stajale iste teškoće. Jer da se uspě u ovako širokim akcijama nije dovoljna učenost i genijalnost. Ali ako je jedan pao, drugi je izdržao i pobědio, zato što je bio čvršći, uporniji, čověk zamaha i njegov genije vodio ga uvěk i samo naprěd. I baš zato je Vuk morao poběditi, jer kako ono za njega reče Ivo Andrić: "Vuk je bio prěk i vrletan čověk, kome je trebalo mnogo prostora u životu i na papiru."



Lingvistički genije iz Sjeničaka (srez Karlovac) na Kordunu

Historijska sudbina Srba u Hrvatskoj bila je nepovoljna i zato što su se nalazili na rubu između dvě velike carevine, koje su se borile oko proširenja vlasti nad našim zemljama. Organizirani s pomoću Austrije da se bore protiv velikog zla, Turske, Srbi na Vojnoj granici, živěli su u stalnom vojničkom logoru uvěk spremni za rat i to ih je odbijalo od mirnog, privrěmenog i duhovnog rada. U krajevima koje su naselili nisu našli ništa drugo osim puste i zapuštene zemlje, našavši se daleko od nacionalnog jezgra koje je ostalo na istoku. Bez veza s tim jezgrom i bez mogućnosti da na ovom prostoru mirno žive, oni su teško dolazili do svěsti o neophodnosti kulturnog stvaranja i do materijalne podloge potrěbne za to stvaranje. Bez gradova, bez kulturnih srědišta, bez društvene kohezije koje stvara građansko društvo, oni su teško ulazili u svět koji je stvarao kulturu. I onda kad su se pojavljivali daroviti pojedinci, oni u svojoj srědini, gdě su rođeni, nisu mogli biti prihvaćeni, jer su jedina duhovna srědišta bili manastiri i crkvene škole u kojima opći nivo obrazovanja i prosvěćenosti nije bio na potrěbnoj visini.

I zato je bilo upravo tragično roditi se u Sjeničaku i biti lingvistički genije, kao npr. Sava Mrkalj. Postavljalo se pitanje gdě naći podlogu na koju treba da se osloni taj genije, gdě naći ustanove, zavode, društvenu srědinu, mogućnost za javnu dělatnost, a da se ne razmišlja o svakodnevnom hlěbu. Sava Mrkalj svega toga nije imao. I zato se mora postaviti pitanje: gdě je taj vrt u koji može da se postavi ova moćna biljka i da daje plodove.

Mrkalj je pokazao što može svojom odličnom knjižicom: "Salo debeloga jera libo azbukopretres" (Budim, 1810). Obećao je i druga opširnija i svestranija děla, koja nikad nije napisao, što je velika šteta za srpsku kulturu, a možemo reći i gubitak, jer je u Mrkalju živěla stvarna i znatna potencijalna mogućnost da stvara. Nije napisao što je obećao, zato što je bio jedna od najtragičnijih figura među zapadnim Srbima. To je bio kompletan intelektualac, s dubokim i širokim obrazovanjem, sa znanjem francuskog, němačkog, mađarskog, latinskog, grčkog i hebrejskog jezika. Studirajući na univrzitetu u Pešti, matematiku i filozofiju s odličnim uspěhom, pokazao je širinu i zamah svoga zanimanja, osěćajući najbitniji kulturni problem koji je stajao pred Srbima, a koji je otvoreno i smělo postavio.

Edited by: zrcadlo at: 12/6/07 22:19
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Jos malo o savi Mrkalju

Počalji  Milan Pon Avg 31, 2009 1:18 pm

TKO KOME KRADE KOKARDE? (4. dio od 5) PDF Ispis E-mail
Akademik Mirko Vidović
Petak, 28 Prosinac 2007
"Kako god okreneš, sve se dogodi po Vuku ..."

U Hrvatskoj se je početkom devetnaestog stoljeća pojavio pravoslavni sjemeništarac i budući monah, 'brat Julijan', odnosno Savo Mrkalj. Navikao na jezik Ante Starčevića (ličkog sina katolika i pravoslavke), on je došao do zaključka da bi taj jezik, kojim su govorili pravoslavci u Hrvatskoj trebao postati moderni jezik i za sve Srbe u Srbiji. Tako je došlo do pisanja i objave njegovog književno-jezikoslovnog pamfleta "Salo debeloga jera libo azbukopotres u Budimu Gradu" (1810). Time je Savo Mrkalj protiv sebe izazvao - sve što je u pravoslavlju disalo srpskim pravovjerjem. Njegov život je postao sličan onom Galileo Galileja - morao se je odreći svoje vizije modernog jezika za sve Srbe pa i za Srbijance, a da u to nikad nije prestao vjerovati.

Na Mrkaljevu biografsku tragediju osvrnuo se je i beogradski "Politikin svet" (od 12.08.1987., s.52), i u tom osvrtu možemo pročitati i slijedeće tvrdnje, koje nam pojašnjavaju i kako je Vuk, pred Gajem pojeo Mrkalja:

"U svojoj kritici pod naslovom 'Otpor' štampanoj u 'Novinama srpskim', br. 97/1817., Sava je naprosto iskasapio grešnog Milovana Vidakovica, dokazujući da Milovan nije poznavao ni poštovao granice koje treba da postoje između poezije i proze... Do pojave Savinog 'Sala debeloga jera' srpskim kulturnim radnicima vladala je potpuna pometnja jer su u srpskoj književnosti 18. veka vladala četiri tipa književnog jezika sa 46 slova u ćiriličkoj azbuci. To su: srpskoslovenski, narodni, ruskoslovenski, i slavenoserbski. Vuk je vodio borbu protiv ovog posljednjeg, slavenserbskog jezika...

Sava Mrkalj, obrazovani lingvista, poliglot i filozof, vaspitanik racionalističke filozofije, čovek iz naroda uspeo je da pronikne u postojeći haos i da srpsku azbuku 'pretrese' i očisti od nepotrebnog trnja. Od 46 slova odbacio je ravno 20. Pod gavnim udarcem našlo se je slovo 'debelog jera', taj 'peti točak u kolima', barjak zaostalosti. Mrkalj je prethodnik Vukov...

Samim tim, ne smemo danas, pri objektivnoj oceni pitanja reforme naše ćirilice u 19. veku, neopravdano i nepravedno zaobilaziti ime i delo Save Mrkalja, tog malog čoveka zaklonjenom do danas ogromnom Vukovom figurom, koji je imao hrabrosti i znanja da napiše i objavi 'Salo debeloga jera' 1810., četiri godina prije pojave Vuka Karadžica. Sava i Vuk upoznali su se u Pešti 1810, kad je Sava studirao, a Vuk boravio u kupalištu tražeći leka svojoj bolesnoj nozi...

Mrkaljeva molba da uđe u kaluđere beše uslišana. Sava Mrkalj se preobrazi u monaha Julijana. Mladi monah se snebiva: kud sam ja to zabasao: zar ovde da ne prevodim Horaca, Vergila i Ovida; zar tu da pišem svoj 'Jezikopotres'; s kime da podelim svoje mišljenje? Zadirkuju ga: zašto ne namažeš odeću, kad imaš 'sala od debelog jera'? Sava je doveden u stanje krajnje razdraženosti (nije više dao da ga zovu đakonom, nego - Savom). Konzistorija je 13. juna 1813. donela odluku da se Mrkalj liši monaškog čina i otpusti iz manastira...

Samo još zavežljaj spisa i knjiga o ramenu podseća na nekadašnjeg intelektualca, ali i taj rekvizit izaziva u običnog sveta još veće čuđenje: gle, gle, lude!...

Upoznaje se sa učiteljem crtanja, nekim Milinkovićem, i otpočne mu davati lekcije iz latinskog jezika... Milinković ne stiže da umakne od besomučnika, jer ovaj zaključa vrata da mu žrtva ne pobegne, hvata se noža i zabada ga Milinkoviću 'u vrat niže uha'. Ipak Sava smrtnu ranu ne zada....
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Dok sonja BIserko, Kovacevicka i Ceda spasavaju

Počalji  Milan Pon Avg 31, 2009 2:29 pm

LGBT.*manjine*..druge manjine, srpska manjina stradaju, na ocigled cele Srbije i sveta....NVO.. ili..saucesnici

http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/08/25/srpski/DO02082401.shtml
Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Interesantne stvari

Počalji  Milan Uto Sep 01, 2009 1:51 pm

Milan
Milan

Broj poruka : 7174
Datum upisa : 26.06.2008

http://www.yu centar tito

Nazad na vrh Ići dole

Komunisti Republike Srpske Krajine - Page 4 Empty Re: Komunisti Republike Srpske Krajine

Počalji  Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Strana 4 od 25 Prethodni  1, 2, 3, 4, 5 ... 14 ... 25  Sledeći

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu