Bosna i Hercegovina

U sredisnjem dijelu SFRJ nalazi se SR Bosna i Hercegovina. Njena povrsina iznosi 51 129 km2 na kojoj je nastanjeno 4 125 000 stanovnika.
Zastupljenost nacija je 39,5% Muslimana, 32% Srba, 18% Hrvata ,8% Jugoslovena i 2,5% ostalih nacija.
Reljef je planinski. Kroz Bosnu i Hercegovinu proticu rijeke: Bosna, Una, Vrbas, Sana, Neretva i na sjeveru na granici sa SR Hrvatskom rijeka Sava i sa SR Srbijom rijeka Drina. Od rijeka ponornica jnajduza je rijeka Trebisnica koja se pojavljuje kod Dubrovnika gdje se uljeva u Jadransko more.
Vaznijhi datumi iz istorije SR BiH su: 28.06. 914. godine kad je organizacija "Mlada Bosna" predvodjena Gavrilom Principom izvrsila atentat na Austro-ugarskog prestolonasjednika Franca Ferdinanda. To je bio povod za pocetak I svjetskog rata poslije kojeg su pobjedom nad Austro-Ugarskom i Njemackom juzno slovenski narodi napokon dosli do oslobodenja od tudinske okupacije i do stvaranja zajednicke drzave koja se zvala Kraljevina SHS da bi kasnije odlukom Srpskog kralja nazvana kraljevina Jugoslavija.
U toku II svjetskog rata na teritoriji SR BiH su vodjene odlucujuce bitke NOB predvodjenog partizanskim jedinicama NOV pod komandom druga Tita. Pamtice se bitke i strahote na Igmanu, Kozari, Neretvi, Sutjesci i Titovom Drvaru. Nasi borci su pokazali toliki stepen patriotizma i junastva da je nadmocni neprijatelj ostao bez snage protiv slabijeg protivnika. Na teritoriji SR BiH je i stvorena nasa vojska. U malom selu Rudu je 21 decembra 1941 osnovana I proleterska brigada koja je sastavljena od boraca iz svih krajeva Jugoslavije i od svih naroda i narodnosti. Prva akcija novoformirane brigade je bila 22. decembra i taj dan se slavi kao dan JNA.
29. 11. 1943 u Jajcu je odrzano II zasjedanje AVNOJ-a na kojem su udareni temelji nove drzave i taj datum je uzet za obiljezavanje Dana Republike i upisan je u grb SFRJ. Prije tog zasjedanja je 25. 11. 1943. odrzano i zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem je konstituisana BiH kao samostalna federalna jedinica i taj datum se obiljezava u SR BiH kao Dan Drzavnosti. Jos je vazan datum i 27. juli Dan Ustanka naroda i narodnosti BiH kada je 1941 poceo ustanak protiv okupatora i domacih izdajnika.
Nakon oslobodjenja pocela je izgradnja zemlje. U SR BiH se ulaze najvise truda i znoja putem radnih akcija kao sto su izgradnja pruga Samac-Sarajevo i Brcko-Banovici i izgradnja industrijskih giganata u Zenici i Tuzli. SR BiH se naglo industrijalizuje i uporedo sa razvojem industrije vrsi se i skolovanje i opismenjavanje stanovnistva. Tako se otvaraju i fakulteti u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Mostaru.
U SR BiH se odrzavaju i vazna sportska nadmetanja kao sto je 74 bilo odrzavanje SPENSA i '84. odrzavanje zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Muzicka scena u Sarajevu veoma bogata i odrzavaju se mnogi koncerti kako domacih tako i stranih izvodaca. Rock Grupe kao sto su Indexi i Bijelo Dugme ostavljaju bitan trag u muzickoj istoriji Sarajeva a mnoge mlade grupe im se pridruzuju u 80-tim godinama.
Zbog bogatstva razlicitih kultura na podruciju SR BiH ona se sa pravom naziva Jugoslavija u malom.

Grb


Zastava

Mostar


na Drini cuprija



U ovoj zgradi je 25. i 26. novembra 1943. godine održano Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH-ZAVNOBIH, koje je ujedno bilo i konstituirajuća skupština, uz prisustvo 141 delegata, od 173 delegovanih. ZAVNOBIH je osnovan kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) i najvišeg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine.


Muzej I zasjedanja AVNOJ-a


Dvorana u kojoj je odrzano I zasjedanje aVNOJ-a


Jajce grad u kome je odrzano II zasjedanje AVNOJ-a

Derviš Sušic je rodjen u Vlasenici 3. juna 1925. godine, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Tuzli, a uciteljsku školu u Sarajevu. 1941. godine primljen je u SKOJ, a 1942. godine, kao đak sarajevske Učiteljske škole, odlazi s grupom učenika u partizane, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku
zaokupljenost. Poslije oslobodjenja bio je omladinski rukovodilac, potom ucitelj i novinar. Od 1949. do 1951. urednik je lista Oslobodjenje, a onda prelazi u Tuzlu gdje radi kao referent za kulturu i narodno prosvjecivanje, potom kao upravnik Gradske biblioteke. Otom ponovo prelazi u Sarajevo i radi kao savjetnik CK SKBiH.
Dobitnik je brojnih priznanja, izmedju ostalih i Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. bio je redovni clan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Umro je u Sarajevu 1990. godine.
Bibliografija
1. Jabucani. Zadruzno izdavacko preduzece. Sarajevo, 1950.
2. S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
3. Momce iz Vrgorca. Seljacka knjiga. Sarajevo, 1953.
4. Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemacki. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
5. Danilo u stavu mirno. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
6. Teferic. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
7. Kurir. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
8. Drugarica istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
9. Pobune. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.
10. Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
11. Hodza strah. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. Bratislava, 1977.
12. Zestine. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
13. Tale. Oslobodjenje. Sarajevo, 1980.
14. Parergon. Bilješke uz roman Tale. Oslobodjenje. Sarajevo, 1980.
15. Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.
16. Zar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobodjenje. Sarajevo, 1983.
17. Veliki vezir. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
18. Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.
19. A. triptih. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.
20. Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. Priština, 1987.
21. Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
22. Jesenji cvat. Drama. Oslobodjenje. Sarajevo, 1988.
23. Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobodjenje. Sarajevo, 1988.
24. Cvijet za covjekoljublje. Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.

Zemlja zvana Bosna nesretna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, jos manje drzati, ali se moze podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a sluzila bi bar kao sigurno konacište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanaticno mrzi i kralja i barune. Sa cetiri strane, Vama vec poznati aspiranti - podmecu, izazivaju, napadaju i otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i uzasa. A lica ovog svijeta su mirna, razgovor se vodi sporo i o prošlosti se govori s ponosom, a o buducnosti s nadom.
Cudesa! Muškarci su neka mješavina Slavena, Ilira, Kelta i Romana. Kod kuce ne vracaju maceve u korice - za pojilo, za ispašu, za prijek pogled, za ruznu rijec. Na evropskim turnirima zadivljuju zdravljem, snagom, elegancijom i ratnickim vještinama. U vlastitim kucama - nehatom, lijenoscu, sujetom i prljavštinjom.Mahom su patareni. Sloj posvecenih zivi isposnicki i ispasta za ostale koji uzivaju u paganskom komoditetu. Zene su im visoke, cutljive i teške, bez šarma. Moram priznati da ipak ima nešto privlacno u njihovom mrkom kamenom dostojanstvu. Umiju biti kraljice i sluškinje. U dvor u koji udju donesu korist i mir, ali - vedrine nema.
Neka se Gospod smiluje ovoj zemlji. Dok ona sebe ne nadje, mi u njoj nema Bog zna šta da trazimo.
Derviš Sušić

Una








Sana






Kozara





Grmec

Bjelasnica


Boracko jezero



Buna



Busko jezero


Jahorina



Crno jezero